Arhimedov
zakon: Jedna legenda govori da je autor poznatog
uzvika «Eureka!», znameniti antički mislilac Arhimed iz
Sirakuze (287.-212. god. prije Krista) od svojeg vladara,
tiranina Dionizija dobio zadatak da odredi koliko u sastavu
njegove krune ima bakra, a koliko zlata, tako da ne rastavlja
(oštećuje) krunu. Uzvik je navodno nastao dok se Arhimed
brčkao u kadi i «prosvijetlilo» mu je da je lakši dok
je potopljen u vodi negoli kad je vani. To mu je dalo
ideju kako riješiti zadani problem. Tragom rješavanja
problema došao je do puno važnijeg zaključka, koji poznajemo
kao znameniti Arhimedov zakon.
______________________
Izvukli
smo odnos sila uzgona, težine u vodi i izvan vode i iskazali
jednadžbom:
Fuz=
Fg – F' g
Malom
izmjenom ove jednadžbe dobivamo izraz za težinu tijela
u vodi:
F'
g= Fg – F' uz
što
je poznato kao Arhimedov zakon. Prisutne oznake imaju
značenje: F' g je težina tijela potopljenog u vodi, Fg
je težina tijela vakuumu, Fuz je sila uzgona kojom voda
djeluje na tijelo.
Vidimo
da Arhimedov zakon tvrdi kako je težina tijela u vodi
manja od težine tijela u zraku za silu uzgona.
Ta
se tvrdnja odnosi na sve fluide, pa možemo reći:
Težina
tijela uronjenog u neki fluid manja je od težine tijela
u vakuumu za silu uzgona.
Zato
smo i pri definiranju težine naglasili da je ona jednaka
sili teži, ako je tijelo u vakuumu. Dakle, i u zraku tijelo
ima manju težinu negoli u vakuumu. Jer zrak je fluid,
pa na tijela u zraku također djeluje sila uzgona. U praksi,
razliku težine tijela u zraku i vakuumu možemo zanemariti
u velikom broju slučajeva.
Uzgon
Izraz
za silu uzgona izvodimo na primjeru tijela uronjenog u
neki fluid.
Postavlja
se pitanje, kako odrediti uzgon u općenitom slučaju? Pogledajmo
to na ovom primjeru.
U
fluidu gustoće r nalazi se neko tijelo volumena V.
(a)Kolika
je sila uzgona kojom fluid djeluje na tijelo?
(b)Kolika
je težina tijela?
(c)Što
možete reći za često ponavljanu definiciju Arhimedova
zakona da tijelo gubi na težini onoliko koliko teži tijelom
istisnuti fluid?
Rješenje:
(a)
Radi
jednostavnosti računanja uzet ćemo da je tijelo paralelopiped
visine d i baze A.
Na
gornju bazu tijela fluid tlači prema dolje tlakom p1=
pat + r g h
i
tako prema dolje djeluje silom F1= p1 A.
Na
donju bazu tijela fluid tlači prema gore tlakom p2= pat
+ r g (h+d)
i
tako prema gore djeluje silom F2= p2 A, koja je većeg
iznosa od F1 jer je p2>p1.
Po
pobočkama su tlakovi uravnoteženi.
Ukupno,
fluid na tijelo djeluje silom čiji je iznos razlika iznosa
sila F2 i F1.
Njezina
je orijentacija prema gore, jer je sila F2 veća od sile
F1. To je sila uzgona. Za njezin iznos vrijedi:
Fuz=
F2 – F1= p2 A – p1 A= (p2 – p1) A
Kako
je p2 – p1= pat + r g (h+d) – pat - r g h = r g d
Za
uzgon dobivamo:
Fuz=
r g d A.
Ujedno
zaključujemo da je uzrok sile uzgona razlika hidrostatskog
tlaka na gornje i donje dijelove tijela.
Umnožak
d A jest volumen V tijela, pa konačno za uzgon imamo:
Fuz=
r g V.
Treba
upamtiti da je u ovom izrazu r znači gustoću fluida, V
volumen tijela uronjen u fluid i g akceleracija slobodnog
pada.
Treba
uočiti da se u izraz za silu uzgona za V uvrštava samo
onaj volumen koji je uronjen u fluid. Ako je tijelo jednim
dijelom izronjeno, uračunava se samo ono što je uronjeno.
Dakle Fuz na danu tekućinu ovisi samo o uronjenom volumenu
tijela.
(b)
Težina
tijela dok je u fluidu jest:
F'g=
Fg- Fuz= Fg - r g V.
(c)
Kad
se tijelo uroni u fluid, ono istisne onoliki volumen fluida
koliki je volumen tijela.
U
izrazu za uzgon stoji volumen tijela, a ujedno je to i
volumen fluida što ga tijelo istisne.
Nadalje,
umnožak gustoće fluida i volumena tijela, koji je prisutan
u izrazu za uzgon je time umnožak gustoće fluida i volumena
fluida kojeg je tijelo istisnulo.
To
je onda masa istisnutog fluida, koja pomnožena s akceleracijom
slobodnog pada daje težinu istisnutog fluida.
Pogledamo
li u Arhimedov zakon, koji kaže da tijelo uronjeno u fluid
gubi na težini onoliko kolika je sila uzgona, vidimo da
umjesto «kolika je sila uzgona» možemo reći «kolika je
težina tijelom istisnute tekućine».
®Fuz=
rfluid Vtijela g = mistis.fluid g = Fg.istis.fluid
Dakle,
spomenuta definicija Arhimedova zakona je točna i sukladna
s prijašnjom.
Česta
pitalica, navodno za naivnu djecu, jest: «Što je teže,
kilogram vune ili kilogram olova?»
Pitalica
«igra» na psihološku zamku da se svakodnevno susrećemo
sa slučajevima da su neka rastresna tijela kao vuna, spužva
ili slično lakša od komada npr. željeza ili
olova.
Tako se željezo ili olovo doživljava težima. Postoji i
uzrečica: «Teško kao olovo.»
Očekivani
«ispravni» odgovor jest da su jednako teški.
No
očekuje se i fizikalno mišljenje i rješenje toga pitanja
koje se zasniva na već spomenutima elementima.
Rješenje
pitalice: Teži je kilogram olova.
Kako?
Po uvjetima pitalice imamo na raspolaganju istu masu olova
i vune. Olovo je međutim daleko veće gustoće, a time i
manjeg volumena, pa će na njega djelovati manja sila uzgona
od sile uzgona na vunu. Konačno, težina olova će biti
veća od težine vune.
Formalno
izvedeno to izgleda ovako:
mpb=
mv= m; rpb> rv ® Vpb= m/rpb< Vv = m/rv ® FuzPb=
rz Vpb g < Fuzv= rz Vv g -> F'gPb= Fg- FuzPb>
F'g= Fg- Fuzv
Drugi
je problem da li je jednostavnije nositi kilogram olova
ili kilogram vune. Naravno, raspravu smo vodili za slučaj
da su i olovo i vuna u zraku. Ako se pitanje postavlja
za vakuum, jasno je da su im težine jednake.
Uvjeti
plivanja
Prema
Arhimedovu zakonu, za tijelo u fluidu možemo imati tri
slučaja:
-
sila teža je veća od sile uzgona; G> Fuz
-
sila teža i uzgon su jednaki; G= Fuz
-
sila teža je manja od sile uzgona; G< Fuz
Koji
će slučaj biti, zavisi o odnosu gustoće tijela i fluida.
Razmotrimo
kakav je odnos gustoće tijela i fluida u ova tri slučaja.
Sila
teža je veća od sile uzgona; G> Fuz
Za
ovaj slučaj zaključujemo da će tijelo tonuti.
Za
sile vrijedi odnos Fg> Fuz ® mtijelo g> rfl Vtijelo
g,
kraćenjem
akceleracije slobodnog pada dobivamo:
mtijelo>
rfl Vtijelo® mtijelo/ Vtijelo> rfl, ovdje je omjer
mase i volumena tijela gustoća tijela. Tako za odnos gustoća
tijela i fluida u kojem tijelo tone dobivamo:
rtijelo>rfl
Tijelo
će tonuti u fluidu koji je manje gustoće od gustoće tijela,
npr. komad željeza u vodi.
Sila
teža je jednaka sili uzgona; G= Fuz
Za ovaj slučaj zaključujemo da je ukupna sila na tijelo
nula, te je tijelo u ravnoteži, gdje se god unutar fluida
nalazilo. Kažemo da tijelo pluta.
Za
gustoće izvlačimo zaključak, slično kao i gore:
Fg=
Fuz ® mtijelo g= rfl Vtijelo g. Ako kratimo g dobivamo:
mtijelo=
rfl Vtijelo ® mtijelo/ Vtijelo= rfl, odnosno rtijelo=
rfl.
Dakle,
tijelo će plutati u fluidu čija je gustoća jednaka gustoći
tijela, npr. daska natopljena vodom u vodi.
Sila
teža je manja od sile uzgona; G< Fuz
Za
ovaj slučaj zaključujemo da će tijelo, kada je sasvim
potopljeno, trpjeti ukupnu silu prema gore. Tijelo se
treba pridržavati da se ne giba prema gore. Ako tijelo
pustimo ono će izranjati iz fluida i plivati. Jednim dijelom
će tijelo biti potopljeno a jednim dijelom volumena će
izroniti. Tijelo će izranjavati sve dok se sila uzgona
ne smanji na iznos sile teže, te dok se dvije sile ne
uravnoteže.
Odnos
gustoća tijela i fluida u kojem tijelo pliva dobivamo
pođemo li od odnosa sila:
Fg>
Fuz ® mtijelo g> rfl Vtijelo g.
Dalje
imamo:
mtijelo<
rfl Vtijelo® mtijelo/ Vtijelo< rfl, i konačno: rtijelo<
rfl
Dakle,
tijelo će plivati u fluidu koji je gušći od tijela, npr.drvo
na vodi, olovo na živi itd.
Koliki
će dio tijela izroniti?
Izranjanjem
tijela smanjuje se potopljeni volumen, a time i uzgon.
Tijelo će izranjati sve dok ne izroni toliko da se sila
uzgona ne izjednači sa silom težom, tj.:
Fuz=
Fg ® rfl Vur g = mtijelo g ® rfl Vur= rtijelo V,
gdje
smo pri izvođenju koristili opće poznate izraze. S Vur
smo označili uronjeni dio volumena tijela, a s V volumen
tijela. Za uronjeni dio dobivamo konačni izraz:
Vur=
rtijelo/ rfl V
Znači,
uronjeni će biti onoliki dio volumena koliki je omjer
gustoće tijela i tekućine.