Pretraga
četvrtak, 30. travnja 2026. s početkom u 19:30 — Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, Zagreb
Predavanje će održati izv. prof. dr. sc. Kristijan Krkač u četvrtak 30. travnja 2026. s početkom u 19:30 u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, Zagreb.
SAŽETAK
Činjenica je da prirodne i neprirodne nepogode postoje i da se njihov broj, frekvencija i magnituda povećavaju. Također je činjenica da se njihova poznata svjetska žarišta šire u prostoru i vremenu, ali i da se pojavljuju nova. Nepogodu možemo opisati kao stanje koje uzrokuje štetu pri čemu ju zajednica nije u mogućnosti svojim sredstvima spriječiti i nositi se s njom ili s njezinim učincima. Zanimljiva nova pojava koja se još uvijek istražuje je ona višestrukih istovremenih nepogoda (zamisao koja se pripisuje autoru ovog predavanja). Ta pojava znači da se na nekom području tijekom nekog razdoblja pojavljuje više nepogoda koje se međusobno raznoliko odnose. Mogu se pojaviti neovisno jedna o drugoj, mogu utjecati jedna na drugu, preklapati se, a mogu biti i u složenim odnosima i akumulirati novu.
Iako postoje poznata svjetska žarišta pojedinačnih i višestrukih nepogoda (potres, tsunami, tornado, poplava, nevrijeme, izlijevanje mora, ratni sukob, terorizam itd.), ta se žarišta šire i na sasvim nova područja. Štoviše, Hrvatska kao vrlo malo, ali također vrlo raznoliko područje, izvrstan je primjer takvih nepogoda koje su raznolike, često istovremene ili se relevantno preklapaju u vremenu i prostoru i ponekad utječu jedne na druge pa i proizvode nove. Tijekom proteklih 6 godina u Hrvatskoj nije postojao niti jedan mjesec (pa čak niti tjedan) da se negdje nije pojavila neka prirodna ili neprirodna nepogoda. Pandemija, potresi, poplave, požari, nevremena, izlijevanje mora, strani dronovi, kolapsi infrastrukture itd. redovite su pojave. Ako tome dodamo svjetske nepogode, ratne sukobe i kolapse infrastrukture (od Sueza do Hormuza), stanje postaje zabrinjavajuće.
Takve nepogode često uzrokuju probleme. Spomenut ću sam dva. Tijekom pandemije imali smo 2 velika potresa u zgusnutim urbanim područjima Zagreba. Postojao je problem: potrebno je napustiti zgradu zbog potresa, ali teško je u uskoj ulici držati tjelesni razmak zbog zarazne bolesti. Sličan problem imali smo tijekom nedavnog nevremena u Zagrebu: tijekom noći i nevremena koje je odnosilo krovove i rušilo stabla dogodio se potres pa je bilo potrebno napustiti zgradu, ali to nije sigurno jer vani bijesni nevrijeme koje može ozlijediti ljude. Ovo su mali problemi u odnosu na velike poput nedavnog jakog potresa kod Japana, zatim plimnog vala koji je dosezao do 70 cm, kolapsa infrastrukture i naknadnih potresa. Na sreću, Japanci su disciplinirani i dobro pripremljeni za takve događaje.
Pitanje koje se ovdje postavlja, a s obzirom da su nepogode postale stoljetne i tisućljetne, kako se na njih pripremiti, obraniti se od njih i nositi se s njihovim posljedicama pogotovo ako to zahtijeva ulaganja koja premašuju sposobnosti zajednice, ali još više i promjenu načina života na koju se zajednica teško odlučuje. Iako možda ne znamo što trebamo učiniti, ipak znamo što ne smijemo; s jedne strane ne smijemo poricati činjenice o nepogodama, a s druge strane ne smijemo širiti bilo kakvu, a najmanje moralnu paniku. Između tih krajnosti su otpornost i održivost zajednice.
O PREDAVAČU
Izv. prof. dr. sc. Kristijan Krkač, (rođen 1970.) professor je na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta od 2003. Prije toga bio je profesor na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti (1996.-2017.). Bio je gost profesor u Francuskoj, Latviji, Italiji i Austriji. Njegovo istraživanje dominantno obuhvaća korporacijsku društvenu neodgovornost i neodrživost i kasniju filozofiju Ludwiga Wittgensteina. Od 1996. je objavio 18 autorskih knjiga i 12 je uredio ili bio suurednik (zbornici, udžbenici, enciklopedije itd.). Objavio je više od 190 znanstvenih članaka, natuknica, recenzija itd. Objavljivao je za sljedeće nakladnike: De Gruyter, Springer, Ashgate, Emerald, Rowman & Littlefield, Ethics International Press, and Austrian Ludwig Wittgenstein Society. Njegove knjige na engleskom uključuju sljedeće: A Custodian of Grammar, Essays on Wittgenstein's Philosophical Morphology (2012), Conversations on Ethics and Business A Guide to Thinking about Workplace Ethics (2023) i Alone amidst the ruins of the future (2025). Bio je član je uredničkog savjeta u časopisima Technological Sustainability i Social Responsability Journal (oba Emerald) u kojem je bio i pomoćni urednik i urednik (2021.-2024.). Bio je u uredničkim odborima nekoliko svjetskih časopisa i svjetskih konferencija (Europa, Azija, Sj. Amerika) i recenzent je za nekoliko svjetskih časopisa iz filozofije i poslovne etike. Bio je urednik sekcije za dvije enciklopedije društvene odgovornosti (Springer). Njegove zapažene zamisli uključuju pragmatičku/morfološku analizu kasnije filozofije L. Wittgensteina, kriterij automatskog laganja, remodelirani pojam društvene neodgovornosti i pojam višestruke istovremene nepogode (engl. multiple simultaneous disasters).
