Pretraga
četvrtak, 11. siječnja 2018. s početkom u 18 — Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, Zagreb
Predavanje su održali prof. dr. sc. Mladen Boršić i dr. sc. Luka Boršić.
Mjerna metoda procjene Zemljnog opsega koju je uporabio Eratosten prije otprilike 2400 godina bit će uspoređena s mjernom metodom koja je znanstvenicima projekta LIGO (Laser Interferometer Gravitational-Wave Observatory) omogućila prvu detekciju gravitacijskih valova, 2016. godine. Pristupi su dakako različiti, tehnološka razina bitno drugačija, ali im je zajednička zapanjujuća domišljatost.
Koje su poveznice? I Eratosten i suvremeni znanstvenici mjerili su: odnose dviju duljina, vremena i kutove te koristili za svoje doba najnapredniji matematički aparat (Eratosten je rabio Euklidovu geometriju, a skupina LIGO geometriju zakrivljenog prostora).
Osim toga, Eratosten nije pouzdano znao da je Zemlja okrugla, premda su to slutili Aristotel i još neki grčki filozofi. Skupina LIGO nije pouzdano znala postoje li gravitacijski valovi, premda je to predviđala Einsteinova opća teorija relativnosti. Objema mjerenjima prethodila su razmišljanja velikih umova, a istraživači su imali hrabrosti kročiti u nepoznato.
Mladen Boršić je umirovljeni redoviti profesor. Radio je na FER-u u Zagrebu, gdje se bavio se mjerenjima električkih veličina. Bio je i pozvani profesor na Università degli Studi del Sannio u Italiji, vanjski ekspert na Physikalisch-Technische Bundesanstalt u Njemačkoj, glavni tajnik International Measurement Confederation, predsjednik Hrvatskog mjeriteljskog društva, te glavni urednik Mjeriteljskog vjesnika. Aktivno govori engleski, francuski, talijanski i bugarski jezik, a služi se njemačkim, ruskim, latinskim i starogrčkim. Poznavatelj je klasične glazbe i slikarstva.
Luka Boršić je viši znanstveni suradnik zaposlen na Institutu za filozofiju u Zagrebu. Autor je i urednik desetak znanstvenih i stručnih knjiga te dvadesetak članaka i poglavlja u knjigama. Bavi se filozofijom renesanse, rodnom filozofijom, poviješću znanosti i klasičnom filologijom.
