Supervodoodbojnost inspririrana prirodom

Četvrtak, 04. Travanj 2019. s početkom u 18:00 — Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, Zagreb .

Predavanje je održao prof. dr. sc. Ivica Aviani

Kapljice vode na listu lotosa su kuglice koje ne prianjaju za plohu nego se slobodno kotrljaju po njoj. Kotrljanjem sakupljaju nametnike te prašinu s površine i tako je čiste, pri čemu površina lista ostaje potpuno suha. Ovo izvanredno svojstvo nije rezervirano samo za egzotično bilje, ima ga i naša raštika (na slici lijevo) te mnoga živa bića koja ovu pojavu koriste za uspješnije preživljavanje. To je pojava supervodoodbojnosti. Da bi objasnili o kakvoj je pojavi riječ protumačit ćemo nastanak površinske napetosti tekućine na molekularnoj razini i makroskopske učinke sila koje se pritom pojavljuju. Objasnit ćemo važnu ulogu mikrostruktura i nanostruktura koje nalazimo na površinama mnogih biljaka i kukaca.
Lotosov cvijet dugo je skrivao tajnu svoje čistoće, ali kada je tajna razotkrivena brzo smo je iskoristili za svoje potrebe. Današnja tehnologija i sve razvijenija nanotehnologija omogućuju izradu strukturiranih ploha i premaza željenih osobina. Osim za zaštitu od močenja (poput siporeksa na slici desno) očekuju se primjene u dizajnu samočistećih površina. Zamislite fasade koje se ne prljaju, naočale koje ne treba čistiti, vodonepropusnu odjeću i obuću koja se izgledom ne razlikuje od standardne ili WC školjku koja se sama čisti. Dizajniraju se i površine koje postaju vodoodbojne tek kada se obasjaju svjetlom ili kada se stave u električno polje. Vodoodbojne plohe, također, pružaju mali otpor protjecanju tekućine pa mogu znatno poboljšati učinkovitost mnogih strojeva i plovila. Supervodoodbojna tehnologija, koja je nastala u prirodi evolucijom, a koju smo doslovno preuzeli nje, može u budućnosti znatno poboljšati naš način života.

Prof. dr. sc. Ivica Aviani (http://aviani.ifs.hr) većinu svog radnog vijeka proveo je na Institutu za fiziku u Zagrebu kao eksperimentalni fizičar. Od 2012. godine radi i na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Splitu kao sveučilišni nastavnik, u početku s pola radnog vremena, a od 2017. godine u punom radnom vremenu. Bavi se eksperimentalnom fizikom čvrstog stanja, a zadnjih godina i istraživanjima iz edukacijske fizike te biofizike. Uz rad na znanstvenim projektima i sveučilišnu nastavu sudjeluje na edukacijskim projektima te na popularizaciji fizike. Uz ostalo, organizirao je Festival fizike u Zagrebu 2005. godine, vodio natječaj i izložbu Ljepota fizike te organizirao niz posjeta i popularnih predavanja znanstvenika u školama i susreta učitelja i znanstvenika diljem Hrvatske (http://wyp2005.hfd.hr/ljepota_fizike). Dugogodišnji je suradnik obrazovnog programa HTV-a i voditelj edukacijskog programa E-škola FIZIKA Hrvatskog fizikalnog društva http://eskola.hfd.hr

Videosnimka predavanja