Pretraga
četvrtak, 24. ožujka 2022. s početkom u 18:00 — Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, Zagreb
Predavanje je održao prof. dr. sc. Marijan Herak.
SAŽETAK
Slučaj bez presedana u svijetu – dva razorna potresa unutar devet mjeseci tijekom pandemije – postavio je pred hrvatske seizmologe velike izazove. Valjalo je brzo instalirati (pa i nabaviti!) dodatne instrumente u zatresena područja, održavati ih na terenu tijekom lock-downa, analizirati tisuće naknadnih potresa, ažurno informirati javnost i nadležna državna tijela o većim potresima, nastojati znanstvenim analizama iz obilja prikupljenih podataka saznati što više o uzročnim rasjedima i fizikalnim procesima koji dovode to takvih potresa, te procijeniti utjecaj tih potresa na potresnu opasnost šire okolice Zagreba i Petrinje.
U predavanju će se prikazati neki dosadašnji rezultati takvih analiza kako nedavnih potresa, tako i povijesne seizmičnosti koji pružaju odgovore na pitanja poput: Koji je bio najjači potres u Zagrebu nakon velikog potresa 1880.? Koji su rasjedi primarno odgovorni za petrinjski i zagrebački potres? Što nam govori prostorna razdioba žarišta tisuća naknadnih potresa? Vrijedi li još uvijek hrvatska karta potresne opasnosti? A što još uvijek ne znamo?
O PREDAVAČU
Prof. dr. sc. Marijan Herak je ugledni hrvatski seizmolog i redoviti profesor u trajnom zvanju na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Doktorsku disertaciju obranio je 1991. na Sveučilištu u Zagrebu. Znanstveno se usavršavao u Njemačkoj, Italiji, SAD-u i Kini. U svojem znanstvenom radu bavi se brojnim aspektima seizmologije, pri čemu se posebno ističu studije seizmičnosti Hrvatske, istraživanje svojstava Zemljine unutrašnjosti, kvantifikacija potresa, povijesna seizmologija, statistika potresa te radovi vezani za procjenu seizmičke opasnosti i ugroženosti. Objavio je 98 znanstvenih radova koji su citirani više od 2400 puta uz h-indeks 27. Također je autor računalnih programa za raznovrsne analize seizmoloških podataka, te je glavni autor Hrvatske karte potresne opasnosti. Sudjelovao u više od 20 međunarodnih i domaćih istraživačkih projekata (u oko polovice njih u ulozi glavnog istraživača ili vođe hrvatskog tima). Istaknuo se u akademskoj zajednici obnašajući dužnosti pročelnika odsjeka i prodekana PMF-a za međunarodnu suradnju u dva mandata te je obnašao i dužnost predsjednika sveučilišnog Vijeća prirodoslovnog područja. Bio je predsjednik Znanstvenog vijeća za daljinska istraživanja HAZU, kao i glavni urednik časopisa Geofizika. Hrvatski je predstavnik u Europskoj se
