Pretraga
četvrtak, 12. ožujka 2015. s početkom u 18 — Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, Zagreb
Predavanje je održao dr. sc. Saša Ceci
Postoje čestice koje žive toliko kratko da ih je u fizičkim eksperimentima nemoguće izravno detektirati. Takve čestice nazivamo rezonancijama. Neke od njih građene su od manjih čestica, poput delta-rezonancije, prvog pobuđenog stanja protona, dok su druge elementarne, poput Z-bozona ili pak Higgsovog bozona. Određivanje svojstava tih rezonancija iz eksperimenata iznimno je važno jer su njihova svojstva povezana s fundamentalnim teorijama koje opisuju stvarnost. Tako nam mase delta-rezonancija zapravo daju energije pobuđenih stanja protona, kao što nam atomski spektri daju energije pobuđenih stanja atoma. Fundamentalne teorije ne možemo uvijek primijeniti na energijama na kojima se pojavljuju rezonancije pa se u takvim slučajevima pri određivanju njihovih svojstava koristimo nekim temeljnim načelima. Zbog tih načela fizički objekti koji opisuju nastanak, ponašanje i nestanak rezonancija dobivaju dobro definirana matematička svojstva, poput unitarnosti ili analitičnosti. Dosljedna primjena tih matematičkih svojstava otvara nam prozor u skriveni svijet kompleksnih funkcija i njihovih raznih singulariteta. Rezonancije u tom svijetu prepoznajemo upravo kao beskonačnosti. Gdje se nalaze te beskonačnosti, kako ih prikazujemo, što dobijemo kad neke beskonačnosti pomnožimo s nulom te postoje li neki još strašniji singulariteti: o svemu tome bit će riječi na ovom predavanju.
Dr. sc. Saša Ceci fizičar je koji radi na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu, gdje proučava pobuđena stanja i raspade raznih subatomskih kratkoživućih kvantnih objekata i sistema. Povremeno predaje razne fizike i programiranja na Sveučilištu u Zagrebu. Osim znanstvenim radom i nastavom, bavi se i promocijom znanosti. Teži je dio voditeljskog i autorskog dvojca znanstvene emisije na HRT-u pod nazivom "Treći element". Također je i jedan od (dvadesetak) osnivača "Društva za promociju znanosti i kritičkog mišljenja", neformalne grupacije znanstvenih entuzijasta, te suorganizator njihovih mjesečnih tribina o razbijanju mitova "Skeptici u pubu". Autor je knjige "Blesimetar iliti koliko je krivo biti u krivu" koja je napisana prema istinitom... blogu "Jutarnjeg lista" na kojem je objavio stotinjak znanstveno-popularizacijskih tekstova o psihologiji i parapsihologiji, skepticizmu i lakovjernosti, pa čak i o vjeri i ateizmu. Pisao je dosta o obrazovanju i nastavi pa je završio i kao urednik par aktualnih udžbenika za osnovnoškolsku fiziku u izdavačkoj kući "Profil". Rođen je i živi u Zagrebu, oženjen je i ima dvoje djece. U slobodno vrijeme voli svirati gitaru što ne znači da ju i zna svirati.
