Pretraga
četvrtak, 12. veljače 2015. s početkom u 17 — Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, Zagreb
Predavanje je održao Goran Šafarek.
Svima nam je poznata ljepota Jadrana: bistro i čisto more, stjenovite obale sa starim kamenim gradovima. More, međutim, nije jedino bogatstvo Hrvatske. Rijeke su jedno od najvažnijih bogatstava. Slobodno možemo reći da nijedna europska zemlja nema tako raznolike, a očuvane rijeke. Među njima su velike, većinom očuvane, nizinske rijeke koje svojom prirodom dinamikom stvaraju prostrana poplavna područja: poplavne šume, livade, rukavce, mrtvice, sprudove, strme erozivne obale, rukavce. Tu su zatim krške rijeke uz koje vežemo fenomen sedre, slapova i ujezerenih dijelova, ponornice i jezerske izvore, podzemne tokove, krška polja, duboke kanjone.
U drugoj polovici prošlog stoljeća rijeke su smatrane prvenstveno resursima koje s pravom valja iskorištavati radi napretka. U to doba mnogi su hidroenergetske zahvate i regulaciju na našim rijekama držali isključivo razvojnim projektima. Uostalom, o rijekama se nije mnogo ni znalo. No, znanstvenici su postepeno otkrivali da su naše rijeke nešto zaista posebno. Spoznali su još nešto – očuvana priroda nije samo lijepa nego, gledajući dugoročno i na održivi način, predstavlja i gospodarsku korist.
Goran Šafarek diplomirao je na Biološkom odsjeku PMF-a u Zagrebu gdje je, kao znanstveni novak, radio na istraživanju fitoplanktona Jadranskog mora te bio član uredništva časopisa Acta Botanica Croatica. Sad radi kao samostalni biolog, publicist, fotograf i sineast.
Sudjelovao je na brojnim projektima, primjerice projektu UNDP-a restauracije močvarnih staništa uz rijeku Dravu, na UNESCO-vom projektu biosfernog rezervata Drava-Mura te na biološkoj inventarizaciji uz rijeku Dravu pod vodstvom Svjetskog fonda za zaštitu prirode. Zabilježio je da se na Velebitu, nakon pedeset godina, opet pojavila rijetka vrsta ptice Charadrius morinellus.
Bio je sudionik mnogih znanstvenih ekspedicija: Ande-Amazona (2000), Madagaskar (2001), Kostarika (2003), Madagaskar (2004), Venezuela (2005), Madagaskar (2007), Južna Afrika (2008), Ekvador (2009), Andamansko otočje u Indijskom oceanu i Šri Lanka (2009-2010). Glavni ciljevi istraživanja posljednjih nekoliko ekspedicija bili su rasprostranjenost, filogeografija i evolucija gmazova i vodozemaca tropskih područja. Na Madagaskaru je otkrio predaciju osa na visećim nakupinama jaja arborealnih žaba (Wasp predation on Malagasy frog egg clutches). Sudjelovao je u otkriću desetak vrsta vodozemaca i gmazova.
Objavio je više od sto članaka s vlastitim fotografijama u časopisima: Meridijani, National Geographic, GEO, Playboy, Jet Set, Moj planet, Putovanja, Croatia Airlines, Naturfoto (Njemačka), Priroda, Hrvatska vodoprivreda, Hrvatske šume. U Playboyu je objavljivo serijal kolumni "Iz dnevnika istraživača".
Održao je mnoge samostalne fotografske izložbe i znanstveno-popularizacijska predavanja diljem Hrvatske. Objavio je knjige: Drava – koprivnička Podravina, Ušće Mure – hrvatska Amazona, Rijeke Hrvatske, Crna mlaka i Šoderica. U suradnji s Hrvatskom televizijom snimio je dokumentarce: Tajna šarene evolucije, Džungla u oceanu, Povratak zelenog raja, Crna Mlaka, Ušće Mure – hrvatska Amazona, Šoderica – podravsko more.
Jutarnji list stavio ga je na listu "100 ljudi koji su učinili Hrvatsku boljom".
