Podzemni labirinti Velebita – interdisciplinarni znanstveni izazovi

Četvrtak, 13. Veljača 2020. s početkom u 18:00 — Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, Zagreb .

Predavanje je održao doc. dr. sc. Dalibor Paar

Neki od temeljnih ciljeva Europe 21. stoljeća su očuvanje bioraznolikosti i georaznolikosti, očuvanje kakvoće vode kako za piće tako i kao staništa. Krški dijelovi Hrvatske nalaze se na pola državnog teritorija i dio su svjetski poznatog Dinarskog krša, koji je locus typicus klasičnog krša. Speleološki objekti (spilje i jame) predstavljaju lokacije s direktnim uvidom u ranjivost krša, trenutne procese, kao i paleookolišne rekonstrukcije. Na primjeru istraživanja dubokih jama kao vrlo složenih sustava u kršu prikazat ćemo zanimljive aspekte interdisciplinarne suradnje koja povezuje fizičare, geologe, geografe, biologe i speleologe. Pogledati ćemo koja sve pitanja znanstvenici postavljaju i što kriju duboke jame sa stalnim ledom, vodenim tokovima, špiljskim životinjama i zagonetnim geološkim formacijama. Zavirit ćemo u najdublje hrvatske jame koje se nalaze u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit, od 1431 m dubokog Jamskog sustava Lukina jama – Trojama do jame Nedam i novih otkrića u njoj. Predstavit ćemo rezultate dosadašnjih speleoloških i znanstvenih istraživanja i brojna pitanja koja čekaju istraživače.

Dr. sc. Dalibor Paar, docent na Fizičkom odsjeku PMF-a Sveučilišta u Zagrebu, doktorirao je na području fizike čvrstog stanja – mikrovalne spektroskopije supravodiča, a specijalizirao na NMR i NQR istraživanjima materijala u čvrstom stanju. Novije područje njegovih istraživanja su multidisciplinarna istraživanja u kršu s naglaskom na fizikalne procese u špiljama i jamama kao kompleksnim sustavima. Sudjelovao je u nizu speleoloških istraživanja s posebnim naglaskom na duboke špilje i jame kao prirodne prozore u unutrašnjost Zemlje kroz koje je moguće proučavati fizikalna, geološka, hidrološka, kemijska te druga svojstva i procese. Inicijator je projekata iz područja popularizacije znanosti.

2001. — 2020. Hrvatsko prirodoslovno društvo. hpd@hpd.hr