Pretraga
četvrtak, 26. studenoga 2015. s početkom u 18 — Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, Zagreb
Predavanje je održao dr. sc. Ognjen Milat s Instituta za fiziku u Zagrebu
Duga je jedna od svjetlosnih pojava koje homo sapiensa prate od iskona pa ima poseban simbolički značaj. Zato duga i njene boje čine osnovu logotipa Međunarodne godine svjetlosti. Duga je pojava razlučivanja boja Sunčeve svjetlosti na nebu zastrtom kapljicama prolazne kiše. Dugine se boje mogu općenito pojaviti i u drugim prirodnim i tehničkim okolnostima. Primjerice: u vodopadu, u jutarnjoj rosi na travnjaku, ili pri zalijevanju vrta. Duga se vrlo rijetko može opaziti i pri mjesečini, a dugine boje možemo često vidjeti u složenim optičkim napravama, primjerice na običnom CD-u. Divota duge inspirirala je pjesme i slike kroz cijelu povijest svijeta. Dodatno je očaravajuće današnje razumijevanje duge koje nam omogućuje suvremena znanost.
U predavanju će biti pokazano kako vidljivost duge na nebu presudno ovisi o položaju promatrača u odnosu na Sunce i kišu, ali i o veličini i obliku kišnih kapljica u kojima se duga stvara. Zato dugu u našim krajevima, osim u odlazećim oblacima na istoku, pri zalasku Sunca, ponekad možemo vidjeti i u drugim dobima dana, na drugim stranama svijeta. Ponekad joj uz prvi red, možemo opaziti i drugi! A postoji li i treći red, i četvrti, i viši redovi? Postoji li nulti red duge, te gdje se i kako može opaziti? Kako se vidi duga ako su kišne kapi zaleđene, a kako u oblacima kristalića leda? I konačno... može li se ipak proći ispod duge? Odgovori na ova i slična pitanja bit će popraćeni vlastitim fotografijama duge u svim bojama, vidovima i redovima.
Ognjen Milat rođen je 1949. u Splitu gdje je maturirao na prirodoslovnoj gimnaziji. Diplomirao je i doktorirao fiziku na PMF-u u Zagrebu. Bio je uposlen na Institutu za fiziku u Zagrebu do statusa znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju na mjestu voditelja Laboratorija za strukturu materijala. Bavio se istraživanjem strukturnih i dinamičkih svojstava kondenzirane materije tehnikama i metodama svjetlosne i elektronske mikroskopije i rendgenske difrakcije. Surađivao je s raznim grupama i gostovao u poznatim istraživačkim centrima, primjerice na Sveučilištu u Antwerpenu i Sinkrotronu u Trstu. Bio je dobitnik Europske specijalističke stipendije 1991. godine te drugih nagrada i priznanja. Objavio je stotinjak znanstvenih i stručnih članaka u časopisima s međunarodnom recenzijom, citiranih više od 1000 puta. Sudjelovao je s izlaganjima na stotinjak domaćih i međunarodnih znanstvenih konferencija, na 17 njih kao pozvani predavač. Objavio je jednu knjigu, a koautor je više poglavlja u nekoliko drugih knjiga. Organizirao je nekoliko domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova. Recenzent je u poznatim svjetskim znanstvenim časopisima. Član je brojnih domaćih, europskih i svjetskih profesionalnih udruga, a bio je i hrvatski predstavnik u njihovim upravnim tijelima. Bio je predsjednik Hrvatskoga mikroskopijskog društva, a od ove je godine predsjednih Hrvatskoga prirodoslovnog društva.
