Morski psi u Sredozemnom moru – predatori ili plijen

Srijeda, 02. Listopad 2013. s početkom u 18:00 — Velika dvorana Geološko-paleontološkog zavoda Geološkog odsjeka PMF-a u Zagrebu, Horvatovac 102 a, Zagreb .

Predavanje je održala dr. sc. Romana Gračan s Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Dr. sc. Romana Gračan zaposlena je na Biološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kao znanstveni novak - viši asistent. Svoja istraživanja provodi u sklopu projekta "Razvojna i populacijska biologija velikih morskih kralješnjaka u Jadranskom moru" s posebnim interesom za biološke i ekološke značajke pridnenih morskih pasa i morskih kornjača u Jadranskom moru. Sudjeluje u nastavi na PMF-u vezanoj uz kolegije o razvojnoj biologiji životinja, o histološkim i histokemijskim metodama u istraživanju te u organizaciji poslijediplomske međunarodne škole konzervacijske biologije. Postdoktorsko usavršavanje provela je na Univerzi na Primorskem u Kopru (Slovenija) s temom populacijske biologije morskog psa kostelja u Jadranu.

Morski psi, ribe koje pripadaju hrskavičnjačama, tek su vremenom evoluirali u najveće morske grabežljivce. Tome svakako pridonosi njihova izuzetna prilagodljivost na ekološke uvjete, što se već vidi iz njihovih dimenzija: od skromnih 20 centimerata do čak 20 metara, što znači da veličinom konkuriraju kitovima.
U Sredozemlju živi 49 vrsta morskih pasa i 34 vrste njima srodnih raža. Kako oko polovice pripadnika svih vrsta morskih pasa živi u plitkim vodama, prijeti im opasnost od čovjeka, kako zbog ribolova tako i zbog onečišćenja mora te drugih degradacija njihova staništa. Hrskavičnjače čine tek stoti dio ulovljene ribe, no unatoč tome broj morskih pasa opada kako u Sredozemnom tako i u Jadranskom moru. Morski psi su dakle mnogo više ugroženiji od čovjeka, nego što je čovjek ugrožen od morskih pasa – unatoč stravičnim, što istinitim što izmišljenim izvještajima o napadima morskih pasa na plivače i surfere.