Medvjedi i ljudi u Hrvatskoj

Četvrtak, 03. Srpanj 2014. s početkom u 18:00 — Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, Zagreb .

Predavanje je održao prof. dr. sc. Đuro Huber s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Velike zvijeri poput smeđeg medvjeda (Ursus arctos) mogu opstati u nastanjenom krajobrazu jedino ako lokalno stanovništvo prihvaća njihovu prisutnost. Odlučujući činitelj prihvaćanja je omjer pozitivnih i negativnih učinaka izazvanih obitavanjem medvjeda u nekom kraju. Na to najviše utječe pažljivo organizirano i u potpunosti primijenjeno gospodarenje medvjedom. Zaštita i dugoročni opstanak populacije medvjeda neosporiva je strategija u Hrvatskoj. Ekipa za velike zvijeri sa Zavoda za biologiju Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu istražuje medvjede u Hrvatskoj još od 1981. Iz podataka prikupljenih tim istraživanjima donose se bitne odluke u gospodarenju medvjedom. Populacija medvjeda u Hrvatskoj kontinuirano raste od 1950-tih, kada ih je bilo manje od 100, do današnjih oko 1000 jedinki što je blizu kapaciteta staništa. Valja razlikovati "ekološki kapacitet" (koji određuje sama populacija kad se stabilizira oko punog kapaciteta staništa) od "socijalnog kapaciteta" (koji određuju ljudi brojem koji su spremni podnositi). Socijalni kapacitet je redovito niži od ekološkog. Boljim gospodarenjem ta se razlika smanjuje ili posve nestaje, što je u slučaju medvjeda u Hrvatskoj zamalo postignuto te predstavlja pozitivan primjer za Europu i svijet.

Đuro Huber redoviti je profesor Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Rad u Zavodu za biologiju Veterinarskog fakulteta započeo je nakon diplomiranja na tom fakultetu. Na Veterinarskom fakultetu je 1979. godine doktorirao, a 2013. godine stekao trajno zvanje redovitog profesora. Kao Fulbrightov stipendist bio na usavršavanju o biologiji i patologiji divljih životinja na Colorado State University. Sudjeluje u cjelokupnoj nastavi kolegija "Biologija" na Veterinarskom fakultetu, vodi dva izborna predmeta, jedan poslijediplomski kolegij te jedan na Veleučilištu u Karlovcu. Od 1981. do danas vodi istraživanje populacije medvjeda, vuka i risa Hrvatskoj. Vodio je i međunarodne projekte National Geographic Society, U.S.-Croatian science technology program, Bernd Thies Foundation, International Bear Association, LIFE Vuk, LIFE COEX, DinaRis, FP7 HUNT. Objavio je ukupno 443 bibliografskih jedinica: od toga 117 znanstvenih djela (35 u CC-časopisima), 156 stručnih i znanstveno-popularizacijskih te 170 sažetaka priopćenja sa znanstvenih skupova. Vodio 28 studentskih znanstvenih djela nagrađenih rektorovom nagradom, 30 diplomskih, 3 magistarska i 3 doktorska rada. Član je većeg broja domaćih i međunarodnih profesionalnih organizacija te njihovih izbornih tijela.

Videosnimka predavanja