Pretraga
četvrtak, 17. listopada 2024. s početkom u 18:00 — Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, Zagreb
Predavanje je održao prof. dr. sc. Branimir K. Hackenberger.
SAŽETAK
Klimatske promjene predstavljaju sve veći izazov za ekološke sustave i biološku raznolikost diljem svijeta. Ekstremne vremenske pojave, povišenje razine mora i širenje invazivnih vrsta prijete ravnoteži prirodnih ekosustava i remete dugoročnu stabilnost okoliša. Tradicionalne metode zaštite okoliša, koje su često reaktivne i fokusirane na kratkoročne ciljeve, više nisu dovoljne. Potrebni su inovativni, održivi pristupi koji uzimaju u obzir promjene koje već utječu na naš svijet, a statističko i matematičko modeliranje postaju ključni alati za predviđanje tih promjena.
Matematički modeli omogućuju analizu složenih interakcija unutar ekosustava, predviđanje učinaka klimatskih promjena i stvaranje simulacija koje testiraju različite scenarije. Korištenjem statističkih i matematičkih alata kao što su diferencijalne jednadžbe, diferentne jednadžbe, regresijski modeli ili geostatističke metode kao što je kriging, moguće je predvidjeti širenje invazivnih vrsta, promjene u staništima i učinke klimatskih promjena kao što su povećanje temperature i promjene u obrascima oborina. Simulacije poput Monte Carlo metoda ili Bayesovih modela pomažu u uključivanju nesigurnosti i izgradnji fleksibilnijih strategija očuvanja.
Posebno će biti istaknuta primjena modela u održivoj poljoprivredi i upravljanju resursima. Agrošumarstvo i regenerativna poljoprivreda koriste modele za održivu proizvodnju hrane, a istovremeno štite tlo i povećavaju otpornost usjeva na klimatske promjene. Simulacije u kombinaciji s IoT tehnologijama omogućuju praćenje okoliša u stvarnom vremenu, optimizaciju navodnjavanja i prilagodbu strategija za smanjenje gubitaka u poljoprivredi, čime se povećava otpornost na sušu i druge probleme proistekle iz klimatskih promjena.
U predavanju će naglasak biti na nužnosti interdisciplinarnog pristupa zaštiti prirode i okoliša. Pri tome se predavanje neće fokusirati samo na prirodne znanosti, već će u obzir uzeti i sociološke aspekte, jer klimatske promjene imaju dubok utjecaj na društva, lokalne zajednice i ekonomske sustave. Na primjer, migracije izazvane klimatskim promjenama ili utjecaj na opskrbu hranom ključni su sociološki fenomeni koje moramo uzeti u obzir u bilo kojem obliku zaštite prirode i okoliša.
Zaštita prirode i okoliša u svjetlu klimatskih promjena zahtijeva holistički i fleksibilan pristup, koji kombinira znanstvene inovacije, nove tehnologije i suradnju na globalnoj razini. Samo tako će biti moguće zaštititi prirodu, prilagoditi se promjenama koje nas očekuju i zadržati biotički potencijal biosfere Zemlje dostatan za preživljavanje naše vrste.
O PREDAVAČU
Branimir K. Hackenberger je renesansna duša u svijetu znanosti. Biolog i ekolog po obrazovanju i po onome što mu piše na diplomama, fizičar po uvjerenju, a matematičar iz čiste ljubavi (i pomalo tvrdoglavosti). Na njegovu sreću (ili nesreću, ovisno o tome koga pitate), on provodi dane uranjajući u dubine statističkog i matematičkog modeliranja ekoloških i ekotoksikoloških fenomena, tražeći red u kaosu prirode.
Njegovi kolege kažu kako ga je nemoguće svrstati u jednu disciplinu jer, poput onih čestica u fizici, neprestano mijenja pozicije. Čas je u laboratoriju, čas pred bijelom pločom prepunom jednadžbi koje čak ni on ne razumije do kraja (barem ne prije treće kave). Znanstvene rasprave često pretvara u maratonske monologe o važnosti matematike, dok se u pauzama trudi uvjeriti kolege da MATH nije nikakvo "Mental Abuse To Humans", već zapravo “Mapping All Things Holistically”. Naravno, reakcije na tu njegovu tvrdnju variraju od znatiželjnih pogleda do laganog kolutanja očima.
Osim što uvjerava ljude kako matematika nije neka vrsta mentalne torture, on s entuzijazmom razlaže složene fenomene prirode u jednostavne matematičke jednadžbe. Ne shvaća zašto svi ne vide ljepotu u tome kako matematika može objasniti sve, od ponašanja populacija kukaca do širenja zagađivala u ekosustavima. Prema njemu, svaki problem u prirodi ima rješenje, samo ga treba pravilno "uokviriti" pomoću brojki, funkcija i statističkih distribucija. Da ga pitate, vjerojatno bi rekao da je Pitagorin poučak ključ za razumijevanje tajni svemira (barem dok ne dođe do nejednadžbi, jer tu stvari postaju "zabavnije").
Kada ne izrađuje modele koji predviđaju sudbinu planeta (ili barem zdravlja tla), autor voli diskutirati o teorijskoj fizici i matematičkim paradoksima, što ga čini idealnim sugovornikom za kasnonoćne razgovore o crnim rupama, Schrödingerovoj mački ili vjerojatnosti da "pukne" dok čeka na nove podatke iz terenskih istraživanja.
Ukratko, Branimir K. Hackenberger je osoba koja živi u svijetu formula, funkcija i fascinacije prirodom, a njegov cilj je, između ostalog, uvjeriti što više ljudi da matematika nije neprijatelj, nego saveznik u shvaćanju svih fenomena koji nas okružuju, naravno, holistički.
