Pretraga
četvrtak, 01. lipnja 2017. s početkom u 18 — Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, Zagreb
Predavanje je održao prof. dr. sc. Vladimir Trkulja
U kolokvijalnom govoru "lijek" podrazumijeva tvar koja, na bilo koji način unesena u organizam, ima svojstvo da izliječi ili ublaži bolest. U zakondavnom smislu, pojam ima šire značenje: uključuje ne samo liječenje, nego i dijagnostiku i prevenciju bolesti; odnosi na dakle na svaki proizvod farmaceutske industrije. Upravo ta činjenica – da se radi o industrijskom proizvodu čiji su nastanak i opstanak uvelike određeni financijskim razlozima – često je uzrok skepticizma pa čak i "teorija zavjere" o stvarnoj prirodi, koristi i svrsi lijekova. Iza takvih dojmova i subjektivnih mišljenja ne stoje nikakva stvarna znanja o tome što su to zapravo lijekovi, kako nastaju i po kojim kriterijima se puštaju u medicinsku primjenu. Naime, istina je da su lijekovi industrijski proizvodi. No, to su vrlo specifični proizvodi upravo po tome što je proces njihove proizvodnje i stavljanja u upotrebu strogo kontroliran, pri čemu su zakonske stavke utemeljene na suvremenim znanstvenim saznanjima i najvišim etičkim standardima. U predavanju će biti pokazano kako danas procjenjujemo može li, i pod kojim uvjetima, neki lijek-proizvod ući u medicinsku primjenu i što točno znači da je lijek "odobrila regulatorna agencija" zato što ima "povoljan odnos koristi i potencijalnih rizika".
Prof. dr. sc. Vladimir Trkulja redoviti je profesor farmakologije. Radi u Zavodu za farmakologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Posebno se bavi razvojem i regulativom lijekova. U području evaluacije lijekova surađuje s brojnim farmaceutskim kućama. Također surađuje s regulatornim agencijama – u RH, ali i u susjednim državama.
