Pretraga
četvrtak, 29. veljače 2024. s početkom u 18:00 — Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, Zagreb
Predavanje je održao Hrvoje Prćić.
SAŽETAK
Znanstvena fantastika od svojih je početaka u djelima Vernea i Wellsa, od tih začudnih putovanja u nepoznato, mamila i budila radoznalost čitalačke publike upravo svojim elementom znanosti, pseudoznanosti, kvaziznanosti… da bi danas postala možda i najpopularnijim žanrom beletristike, filma i stripa. No, kakva je doista znanstvena potka SF-djela? Temelji li se na pravim znanstvenim premisama ili je znanost u znan-fanu hrpa gluposti? Jesu li znanstvenofantastični romani iznjedrili neko doista znanstveno otkriće, pokrenuli stručno istraživanje, predvidjeli buduće znanstvene dosege? Je li znanstvena fantastika motivator mladih ljudi da se okrenu znanosti, ili tek puka zabava? Analizira li gdje je i što radi recentna znanost i futuristički predviđa budućnost? Ako da, što kaže kakva nas budućnost čeka?!
O PREDAVAČU
Hrvoje Prćić bunjevački je Hrvat koji je iz Subotice došao u Zagreb, gdje na PMF-u upisuje fiziku. Tijekom studija bio je glavni urednik “Heureke”, časopisa studenata fakulteta i započeo novinarsku suradnju s drugim časopisima. Nakon studija aktivno se počinje baviti publicističko-žurnalističkim radom, pretežno u domeni popularne znanosti. U “Večernjem listu” uređuje i piše "Kompjuter u kući", prvu rubriku o računalima u dnevnome tisku u tadašnjoj Jugoslaviji. Godine 1985. dobiva nagradu Narodne tehnike Zagreba za doprinos populariziranju znanosti. Ljubitelj je znanstvene fantastike, te je sudjelovao u utemeljenju Sfere, Društva za znanstvenu fantastiku, prve takve organizacije na ovim prostorima. Uz teorijske radove u tome području piše i SF-beletristiku, a 1984. godine dobiva nagradu SFera za najbolju SF-priču te godine u tadašnjoj Jugoslaviji. Postaje glavni i odgovorni urednik legendarnog časopisa “Sirius”, koji je za njegova mandata drugi put proglašen najboljim SF-časopisom u Europi. Znan-fanom se bavi i na radiju. Tako od pokretanja popularnog Omladinskog radija 101 godinu dana vodi uživo emisiju o SF-u, što je prva takva emisija u regiji. Potom je jedno vrijeme bio urednik Znanstveno-fantastične priče Studija A Drugog programa Radija Zagreb, te urednik i voditelj emisije o znanstvenoj fantastici „Znan fan tobogan“, također na Radiju Zagreb. Objavio je preko 1000 pripovjedaka, a piše i scenarije za stripove, radio-igre, surađuje u raznim stručnim publikacijama, bavi se enigmatikom… S mjesta direktora Vjesnikove press agencije prelazi u slobodnjake, uglavnom radeći za stručne znanstvene časopise, a 2003. godine postaje prvi glavni urednik hrvatskog izdanja znamenitog časopisa “National Geographic” i na tom mjestu ostaje idućih 20 godina, paralelno intenzivno radeći na popularizaciji znanosti, naročito ekologije i STEM područja.
