Pretraga
četvrtak, 21. travnja 2022. s početkom u 18:00 — Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, Zagreb
Predavanje je održala Lucija Andjel.
SAŽETAK
Gmazovi su najmanje istraženi kralježnjaci na svijetu, često krivo i negativno portretirani. Nalaze se na skoro svim vrstama staništa i na svim kontinentima, osim Antarktike. Postoje od dalekog paleozoika do danas u relativno velikom broju i različitosti vrsta. Današnje gmazove dijelimo u četiri velike skupine: kornjače, krokodile, premosnike i ljuskaše (guštere i zmije). Najpoznatija karakteristika gmazova je hladnokrvnost, odnosno ovisnost njihove tjelesne temperature o okolišu. S obzirom na to, oni su u većini slučajeva vrlo mirna bića i jako rijetko napadaju ljude, najčešće u samoobrani, jer ljudi nisu dio njihovog jelovnika. Još jedna od njihovih karakteristika je unutarnja oplodnja. Iako većina gmazova liježe jaja, oni su prve kopnene životinje koje su razvile živorodnost. Također, imaju dva različita načina određivanja spola u zametku: okolišno i genetsko. Globalno zatopljenje znatno otežava preživljavanje jedinki s okolišnim određivanjem spola. Usprkos tome, ljudi su i dalje glavni čimbenik smanjenja skoro pola populacija gmazova u svijetu. Cilj ovog predavanja o ekologiji i evoluciji gmazova je bolje razumijevanje ovih veličanstvenih životinja, suosjećanje s njima te smanjenje straha od njih.
O PREDAVAČICI
Lucija Andjel rođena je u Zagrebu. Ljubav prema biologiji i životinjama otkrila je još u djetinjstvu, stoga je završila prirodoslovnu gimnaziju Vladimira Preloga. Nakon srednje škole, upisala je Agronomski fakultet gdje je diplomirala Genetiku i oplemenjivanje životinja. Tijekom diplomskog studija, sudjelovala je u dvije razmjene studenata preko Erasmus+ projekta, jednom u Pragu na Češkom sveučilištu životnih znanosti (CULS), a drugi put u Beču na Sveučilištu prirodnih resursa i znanosti o životu (BOKU) gdje je produbila svoje znanje o ekologiji i genetici životinja. Odmah po završetku diplomskog studija, upisala je doktorski studij na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Karlovog sveučilišta u Pragu, gdje i danas studira. Na doktorskom studiju istražuje evoluciju spolnih kromosoma u kralježnjaka, ponajviše gmazova te će svojim istraživanjem pokušati dati doprinos odgovora u velikoj slagalici pitanja: "Zašto postoje različiti spolovi i koja je njihova uloga u evoluciji života".
