Pretraga
četvrtak, 08. prosinca 2022. s početkom u 18:00 — Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, Zagreb
Predavanje je održao prof. dr. sc. Bruno Tomljenović.
SAŽETAK
Područje Hrvatske geološki je izrazito kompleksno jer ga izgrađuju stijene koje se razlikuju po vrsti, starosti, prvotnom mjestu postanka kao i po svom današnjem položaju u strukturno-geološkoj građi toga područja.
Područje koje je jugozapadno od doline rijeke Save nalazi se u planinskom lancu Dinarida koji je nastao kompresijskim tektonskim pokretima od sredine jure do kraja paleogena (prije oko 160 – 23 mil. god.), zbog konvergentnog kretanja Afričke ploče i Jadranske mikroploče prema Euroazijskoj ploči. Tim je konvergentnim kretanjem postupno zatvoren sjeverni ogranak Neotethyskog oceana, pri čemu je i jedan dio stijena toga oceana ugrađen u planinski lanac Dinarida, a Jadranska mikoploča i tektonski mega-blok Tisia-Dacia s Euroazijske ploče dovedeni su u izravni kontakt i koliziju duž Savske suturne zone u dijelu od Zagreba do Beograda.
Područje Hrvatske sjeveroistočno od doline rijeke Save pripada Panonskom bazenu koji je nastao ekstenzijskim tektonskim pokretima tijekom miocena (prije oko 23 – 5 mil. god.). Tim je pokretima u ovom dijelu Hrvatske nastao niz manjih taložnih bazena, ali i prostrane duboke depresije poput Savske, Dravske i Slavonsko-srijemske depresije u kojima su taložene riječne, jezerske, a dijelom i marinske naslage. Najvećim su dijelom te naslage skrivene pod površinom, ali ih lokalno nalazimo i na površini zbog najmlađih i danas još uvijek aktivnih kompresijskih tektonskih pokreta. Ti su pokreti, također, posljedica i danas aktivne konvergencije Jadranske mikorploče prema Euroazijskoj ploči od oko 3 do 5 mm/god., a izravni su dokaz njihove aktivnosti i nedavno zabilježeni potresi u Zagrebu i u Petrinji.
U predavanju će biti prikazani neki rezultati strukturno-geoloških analiza u odabranim područjima u Hrvatskoj, i to u dijelu Jadranskog podmorja, obalnog pojasa i njegova zaleđa kao i u području Panonskog bazena. Te nam analize pružaju odgovore na pitanja poput: Može li se pouzdano odrediti, i na temelju kojih podataka i istraživačkih potupaka, tako kompleksna geološka građa? Je li strukturna građa planinskoga lanca Dinarida jednaka u svim njegovim dijelovima? Zašto nam je važno poznavanje geološke građe podzemlja i kako to znanje koristimo?
O PREDAVAČU
Bruno Tomljenović profesor je na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na kojem predaje Strukturnu geologiju, Tektoniku, Seizmotektoniku, Regionalnu geologiju i Geologiju Hrvatske. U časopisima s međunarodnom recenzijom objavio je 30 znanstvenih radova koji su citirani više od 900 puta uz h-index 16. Bio je predsjednik Hrvatskoga geološkog društva, a za svoj dosadašnji znanstveni rad je 2021. godine primio nagradu Andrija Mohorovičić.
