Galileo i Crkva – četiristo godina prijepora

Četvrtak, 19. Travanj 2018. s početkom u 18:00 — Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, Zagreb .

Predavanje je održao dr. sc. Đuro Drobac

Galileo Galilei (1564. – 1642.) jedan je od utemeljitelja znanosti, naročito eksperimentalne metode. Zbog svojih istraživanja i rezultata (pogotovo astronomskih) došao je u sukob s dijelom tadašnjih "znanstveno-obrazovnih institucija i pojedinaca" u kojeg se duboko upleo i vrh Katoličke crkve. Taj sukob sve do današnjih dana izaziva rasprave, polemike i različita tumačenja samog uzroka sukoba, njegova odvijanja i posljedica. Ovo predavanje je pregled glavnih događaja u tom sukobu, od doba kad su se zbivali do danas.
Godine 1610. Galileo konstruira teleskop i počinju njegova astronomska istraživanja i otkrića koja potpuno mijenjaju dotadašnju predodžbu o svemiru. Objavljuje dvije knjige o svojim otkrićima, koje izazivaju veliku pozornost i žestoke rasprave među znanstvenicima i teolozima. Kopernikova ideja, objavljena sedamdeset godina ranije, da je Sunce središte svijeta, a da se planeti, uključujući Zemlju, vrte oko njega, Galilejevim otkrićima dobiva vrlo snažnu podršku. Od malo zanimljive matematičke hipoteze postaje stvarnost, što dovodi do potrebe da se temeljito promijeni obrazovni sadržaj, a i teološka tumačenja nekih dijelova Biblije. Ovo izaziva snažne otpore uglednih znanstvenika i teologa te Galileju donosi žestoke protivnike među visokim klericima. Izložit će se kronologija događaja od 1610. do ožujka 1616. godine kada kongregacija Indeksa zabranjenih knjiga donosi dekret kojim zabranjuje naučavanje Kopernikove teorije, te pregled događaja koji su doveli do suđenja Galileju 1633. godine kad je proglašen heretikom i stavljen u doživotni kućni pritvor.
Kakav je bio odnos Crkve prema Galileju i heliocentričnom sustavu svijeta od njegove smrti do danas? Iz tog dugog perioda detaljnije će se izložiti slučaj Settele iz 1820-ih (kada je Crkva konačno odustala od geocentrične teorije), utjecaj naglog razvoja znanosti u XIX. stoljeću na religijski svjetonazor te na kraju svojevrsni pokušaji Galilejeve rehabilitacije u XX. stoljeću (Pio Paschini, papa Ivan Pavao II).

Dr. sc. Đuro Drobac je rođen 1954. u Konavlima. Diplomirao je eksperimentalnu fiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1981. radi na Institutu za fiziku, danas u zvanju viši znanstveni suradnik. Bavi se proučavanjem magnetskih svojstava tvari, a posebnost mu je razvoj i izgradnja vrlo osjetljivih uređaja za mjerenje magnetskih veličina induktivnim metodama. Dio svoje aktivnosti posvećuje popularizaciji fizike.

Videosnimka predavanja