Dovodi li Arrow u pitanje mogućnost demokratskog odlučivanja

Četvrtak, 06. Studeni 2014. s početkom u 19:30 — Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, Zagreb .

Predavanje je održao prof. dr. sc. Zvonimir Šikić sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje

Često čujemo kako Arrowljev teorem dokazuje da su demokratski izbori nemogući. No, to je točno jedino ako smatramo:
(1) da se individualne preferencije mogu iskazivati samo ordinalno, ali ne i kardinalno;
(2) da rangiranje opcija A i B ovisi samo o tome kako glasači rangiraju te dvije opcije, ali ne i o tome kako rangiraju preostale opcije.
Prvi stav proizlazi iz teškoća koje su začetnici teorije odlučivanja imali s uspoređivanjem kardinalno izraženih preferencija različitih osoba. Arrow je zato a priori odbacio kardinalno iskazivanje preferencija. Doista neobično, s obzirom na to da je von Neumann još 1944., u Theory of Games and Economic Behavior, dakle godinama prije Arrowljevog rezultata, pokazao kako se bodovne preferencije različitih osoba mogu uspoređivati. U predavanju će biti objašnjeno zašto je i drugi stav neprihvatljiv i što zapravo dokazuje Arrowljev teorem.

Prof. dr. sc. Zvonimir Šikić voditelj je Katedre za matematiku Fakulteta strojarstva i brodogradnje. Osim na svojem fakultetu predaje i na diplomskom i doktorskom studiju Matematičkog odjela PMF-a. Od 1999. do 2003. bio je predsjednik Hrvatskog matematičkog društva, a predsjednik je Hrvatskog logičkog društva od 2011., kada je osnovano. Direktor je međunarodnih godišnjih konferencija Philosophy of science i Logic and Applications pri Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku. Urednik je, ili član uredništava, većeg broja domaćih i stranih časopisa. Od 2012. piše Šikin blog o socijalnim i ekonomskim temama. Znanstveni interes profesora Šikića su matematička logika, filozofija matematike, povijest matematike, matematička edukacija te povezanost matematike i muzike. Voditelj je znanstvenih projekata iz područja matematičke logike. Objavio je stotinjak stručnih i znanstvenih radova, osam knjiga, te više desetaka udžbenika za osnovnu školu, srednju školu i sveučilište. Od 1993. do 2002. bio je predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, čiji je danas počasni predsjednik. Član je Hrvatskog helsinškog odbora.

Videosnimka predavanja