Pretraga
četvrtak, 21. studenoga 2019. s početkom u 17 — Medijateka Francuskog instituta, Preradovićeva 5, Zagreb
Predavanje je održao dr. sc. Josip Balabanić
(1) U rađanju moderne znanosti, od 14. stoljeća nadalje, u svijetu Zapada, važnu ulogu početno su odigrale sve tri abrahamske monoteističke religije, ali u procesima sekularizacije društvenog i političkog života, koji su krenuli uporedo s usponom znanosti, dvije biblijske religije (židovstvo i kršćanstvo) započele su i nastavile, do danas, vršiti izravan utjecaj dok islam, zbog nekih svojih specifičnosti, istom procesu tek pristupa, čini se nezaustavljivo i uz velike poteškoće. (2) U predavanju se iznosi mišljenje da je monoteizam triju religija svojim naukom o Bogu stvoritelju izvor i temelj mogućnosti razlučivanja dviju razina objektivne stvarnosti – bivstvujuće na sjetilnoj (fizikalnoj) i bivstvujuće na nadsjetilnoj (transcendentalnoj) razini, svjetovne i duhovne. (3) Za kršćanstvo se pokazuje kako, fundamentalno, nije religija zasnovana prema načelu teokratske vladavine; upozorava se na povijesna zastranjenja Crkava; pita se prema kojim se načelima u poslijemodernom sekulariziranom i pluralnom društvu može graditi neki oblik humanizma.
Dr. sc. Josip Balabanić, znanstveni savjetnik i muzejski savjetnik, diplomirao je teologiju i biologiju, magistrirao biomedicinu te doktorirao prirodne znanosti. Uže polje znanstvenog interesa mu je filozofija i povijest znanosti. Radio u Institutu za povijest i filozofiju znanosti JAZU, danas HAZU, zatim kao znanstveni i muzejski savjetnik u Hrvatskome prirodoslovnom muzeju.
Objavio je više od stotinu znanstvenih i stručnih radova, osam knjiga, a preveo je s latinskoga, francuskoga, talijanskog i engleskog više od dvadeset djela prirodoznanstvenog, filozofskog i teološkog sadržaja (autora kao što su Charles Darwin, Ernst Mayr, Julien Offray de La Mettrie, F. Facchini, J.J. Strossmayer, Rugjer Bošković, Fabrice Hadjadj). Na Biološkom odsjeku PMF-a Sveučilišta u Zagrebu predavao je kolegije Filozofija biologije i Povijest biologije. Dobio je jubilarnu Nagradu HAZU zbog zasluga u području prirodnih znanosti i matematike. Hrvatsko muzejsko društvo nagradilo ga je za trajni doprinos muzejskoj struci Nagradom Pavao Ritter Vitezović. Trajni je član suradnik HAZU.
