ABC “zelenog” lovstva

Četvrtak, 19. Prosinac 2019. s početkom u 18:00 — Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, Zagreb .

Predavanje je održao prof. dr. sc. Roman Safner

Nema dvojbe da je osiguravajući vlastiti opstanak, a potom i razinu odgovarajućeg komfora, čovjek neminovno mijenjao zatečena stanja uskraćujući određena prava ostalim sudionicima istoga procesa. Također je nedvojbeno da je sa stanovišta struke u procesu sustavnog gospodarenja ekosustavom, a s ciljem održavanja prirodne ravnoteže neophodno iz prirode izdvojiti neke jedinke, dobne skupine ili cijele populacije. Sukladno zakonskoj regulativi za izdvajanje divljači su nadležni lovci koji taj dio obveze odrađuju u skladu s lovno gospodarskim planovima i striktno propisanim tehnikama, opremom, lovačkim oružjem i lovačkom etikom uz neupitno poštivanje prirode i divljači, a što predstavlja temelje lovačke tradicije. Stoga svakako treba prepoznati odgovornost održavanja brojnog stanja divljih životinja na gospodarski opravdanoj razini glede prevencije neprimjerenih šteta, očuvanja svojti i biološke raznolikosti, a istovremeno i racionalnog korištenja dobra od nacionalnog interesa iz resora obnovljivih resursa za nacionalnu dobrobit. Poželjni broj divljači, ili lovno-gospodarski kapacitet, određuje se zakonski propisanim metodama, a prati se redovitim proljetnim i jesenskim prebrojavanjem tj. određivanjem stvarnog kapaciteta. Unatoč evidentne neophodnosti odstrel je značajan kamen spoticanja glede kojega su vrlo zahtjevnim pretpostavkama uspješnog lovnog gospodarenja osim zakonskih kontrola i nadzora silom javnog senzibiliteta, a slijedom najčešće vrlo laičkog promišljanja (sintagma: održivi razvoj), nametnute i brojne prepreke iz krugova svakim danom sve brojnijih aktivista i nevladinih udruga, tzv. zaštitnika prirode i životinja ("zelenih"). Međutim, ukoliko se sukob među različitim sudionicima istoga procesa prihvati kao koristan i normalan dio komunikacije onda on pruža mogućnost da se o uočenim problemima i nezadovoljenim potrebama javno raspravlja. Prihvaćanjem sukoba preispituje se njegova ozbiljnost, njegovo trajanje, cilj i utjecaj na okolinu, a što u konačnici doprinosi međusobnom razumijevanju. A ključ za rješavanje sukoba je u razvitku pozitivne strategije kojom će sukobljene strane osmisliti zajednički napad na problem. Zasigurno je komunikacija/sinergija osnova svakog pozitivnog rješavanja sukoba pa tako i u održavanju prirodne ravnoteže.

Roman Safner rođen je 1952. godine u Zagrebu. Nakon osnovne i srednje škole diplomirao je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje je znanstveno magistrirao i doktorirao. Početkom nove akademske godine 1. listopada 2017. je kao redoviti profesor u trajnom zvanju poslan u mirovinu. Iako mu je slijedom obiteljske tradicije primarna ljubav bilo ribarstvo vrlo rano se uključio i u svijet lovstva. Biološkom smjenom nekih profesora prihvatio je uvođenje i organizaciju Lovstva na Agronomskom fakultetu. Predmet je osmislio, osuvremenio, prilagodio novim spoznajama i na njemu ustrajao do mirovine. Formiranjem bolonjskog sustava visoke naobrazbe osmislio je i vodio još neke predmete iz lovstva na preddiplomskim i diplomskim studijima. Sudionik je brojnih projekata iz ribarstva i lovstva, koautor na knjizi Ribarstvo u izdanju Nakladnog zavoda Globus i monografiji Lovstvo u izdanju Hrvatskog lovačkog saveza. Također je koautor na knjizi Mali obiteljski ribnjaci kao i na Osnovama lovstva, priručniku za obrazovanje kadrova u lovstvu. Autor/koautor je brojnih znanstvenih radova i stručnih članaka. Uz redovni posao na fakultetu kao dugogodišnji predsjednik jednog od najstarijih ribolovnih društava (ZRD) organizirao je i vodio brojne škole ribolova za polaznike u dobi od nepunih šest pa do dvanaest godina. Ta suradnja s najmlađima ponukala ga je i na pisanje dviju slikovnica o ribolovu koje je izdao u vlastitoj nakladi. Prvu naslova Kako sam se upecao na ribolov, a drugu naslova Kako sam savladao nove ribolovne tehnike (http://ribolovni-savez.hr/prirucnik-za-sportski-ribolov/). Ponukan izraženim antagonizmom i nerazumijevanjem prema lovstvu i lovu u vlastitoj nakladi je 2016. godine objavio publikaciju naslova Zašto hoću biti lovac, pokušavajući stručno i argumentirano staviti "pravu stvar na pravo mjesto". I knjiga ABC "zelenog" lovstva, koja je u pripremi, samo je još jedan pokušaj argumentirano edukativne prezentacije s ciljem podizanja razine tolerancije i usvajanja zajedničkih znanstveno-stručnih kriterija u brizi za zaštitom okoliša, zaštitom prirode i očuvanjem biološke raznolikosti.

2001. — 2020. Hrvatsko prirodoslovno društvo. hpd@hpd.hr