Mjere i relativne udaljenosti

Od Aristarha (oko 320-250 pr.Krista) do danas uloga se čovjeka u odnosu prema svemiru nije bitno promijenila - čovjek se svodi na promatrača koji u usporedbi sa svemirskim beskrajem postaje svjestan vlastite sićušnosti. Sukladno tome svjedoci smo promjene gledišta kroz ljudsku povijest- od geocentričnog, preko heliocentričnog do galaktičkog svemira. Isto tako zemaljske mjere posjeduju za svemir neprimjereno male jedinice udaljenosti u usporedbi s velikim jedinicama vremena. Naime, prihvaćanjem vremena putovanja svjetlosti za mjerenje svemirskih udaljenosti, "malom" vremenu od 1s odgovara "vrlo velika" udaljenost od 300 000 Km. Tu ćemo udaljenost zvati jednom svjetlosnom sekundom.

Udaljenost na kojoj se Zemlja nalazi od Sunca (otprilike 150 milijuna kilometra - imenovana astronomskom jedinicom (a.j.) ) optimalna je za život kakav Sunce podržava na Zemlji. Svjetlosti treba otprilike osam minuta da prevali taj put. Na vrhu piramide prilagodbi živog svijeta Suncu stoji ljudsko oko, konstruirano tako da prihvaća zračenje u području onih valnih duljina u kojima je Sunce najizdašnije - vidljivoj svjetlosti.

Sljedeće "Sunce", najbliža zvijezda Proxima Centauri nalazi se tek na 250 tisuća a.j. Svjetlosti, koja kroz svemir putuje brzinom od 300 tisuća kilometara u sekundi, potrebne su četiri godine i četiri mjeseca da od nje doputuje do nas. Stoga je primjereniji "svemirski metar" veća jedinica, svjetlosna godina ili još veća parsek (1 pc = 3.09 x 10¹⁶ m što iznosi 3.26 svjetlosnih godina).

Da bismo sebi dočarali koliko je praznine u svemiru, evo sljedeće usporedbe. Predstavimo li Sunce zrncem prašine veličine 1 mm, Zemljina orbita bit će na udaljenosti 10 cm, a Plutonova na 4 m. Najbliža susjedna zvijezda udaljena je tada 30 km, a središte galaktike otprilike 2 milijuna kilometara.

Za sljedeću usporedbu uzmimo da je naša Mliječna staza veličine 3 cm. Najbliža galaktika je tada udaljena gotovo 1 m, nakupina galaktika u Djevici udaljena je 10 m, a najudaljeniji kvazari preko kilometra.

No kako mjerimo te ogromne svemirske udaljenosti? (I kako uopće znamo da su one tako ogromne?) Kao i pri mjerenju zemaljskih udaljenosti, potrebno je prvo ustanoviti svemirske orijentire, objekte dobro poznatih udaljenosti, koji nam onda služe kao podioci našeg svemirskog metra.

Najvažniji takav orijentir je svakako Sunce, a slijede ga bliže i dalje zvijezde, supranove, i čitave galaktike. O svemu tome više u našem tečaju mjerenja svemirskih udaljenosti.

Pogledajte i grafički prikaz tipičnih svemirskih udaljenosti i metoda kojima ih mjerimo.

Želite li znati više? Mnogo više o svemiru sa stajališta astronoma možete naći u e-školi astronomije.

Home || Svemirski orijentiri | Povijest svemira | Tamna tvar | Crne rupe | Pitanja | Sitemap

Send feedback to this page to: kkumer@phy.hr	Last update: 2000-08-10