 |
||
|
UVOD Moj znanstveni interes već je neko vrijeme fokusiran na fiziku kristala. Točnije, zanimaju me temeljni fizikalni mikroskopski procesi koji upravljaju rastom kristala i odgovorni su za njihove oblike. Pokazuje se da baš kristali leda spadaju u grupu rijetkih materijala na kojima je moguće sustavno eksperimentalno istraživanje mehanizama rasta. Pregled svojstava kristala leda, eksperimenata u kojima se na kontroliran način rastu kristali leda, te tumačenja raznolikosti ostvarenih oblika logičan su postupak u kojem se znanstveni interes povezuje i uklapa se u središnju temu ovogodišnjih (2008.) popularnih fizikalnih događanja. Tema je bila voda, u ovom napisu načešće spominjanja u krutom agregatnom stanju. Pisati o tom aspektu vode i istodobno sažeti većinu relevantnih znanja o kristalima leda ostvarivo je fokusirate li se na najljepši prirodni pojavni oblik vode u krutom stanju - snježnu pahuljicu. Snijeg nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Ni one koji moraju na put tek zametenim cestama niti one koji jedva čekaju prvo sezonsko skijanje. Posebnu pak razdraganost donosi prvi godišnji snijeg. Sjetite se rojeva pahuljica koje u tišini promiču ispred očiju zastirući vam pogled smirujućom bjelinom. Uhvatite li ih tren prije nego se pretvore u kapljicu vode uočit ćete sićušne krhke skulpture – snježne pahuljice. Raznolikošću oblika nadilaze i najbujniju maštu. Ovogodišnji i Festival znanosti (Rijeka, travanj 2008.) i 24. ljetna škola mladih fizičara (Mali Lošinj, lipanj 2008.) za središnju temu odabrali su vodu. Voda je važan resurs o kojem znanost ima još puno toga reći. Čak i u zemljama relativno bogatim vodom kao što je Hrvatska, i to iznimno čistom vodom, počinje briga i skrb o toj za život važnoj tvari. |
Sadržaj |
|
|
piše dr. sc. Zlatko Vučić Institut za fiziku, Zagreb |
||