Čovjek teško može funkcionirati bez
slika ili bez riječi, no u potrazi za skrivenim značenjima,
tek nakon što iscrpi sve slike i potroši sve riječi, dolazi
do nepredočive i neizrecive - istinske ljepote. Najbolji
je onaj dio ljepote koji ne može izraziti nikakva slika
(Francis Bacon). Možda je Werner Heisenberg osobno došao
nadomak takvoj ljepoti kad je dao ovu ekstremnu izjavu:
«Kvantna mehanika može postojati bez ikakvih zornih predodžbi».
Odavde slijedi da je atom samo sustav diferencijalnih jednadžbi.
Ipak, svatko od nas sam treba prokrčiti vlastiti put do
takvih spoznaja, inače one ne mogu biti zaokružene.
Razmišljajući o pisanju
ovakvih tema koji ističu ljepotu, čudesnost ili šokantnost
kvantne mehanike, čovjek pomisli da razumijevanje ovisi
o emocionalnom stanju, slično onom kada konzumiramo umjetnost…
Iskustvo nastavnika mi govori da se rijetko tko želi baviti
nečim što je tek suhoparno jasno… kada bi nam Priroda bila
suviše «jasna», ne bi bila «istinita» - u skladu s Bohrovom
komplementarnom opaskom.
Matematički opis Prirode,
ma kako bio uspješan, ne može biti jedini zadatak kvantne
mehanike. Postoji još temeljniji zadatak, a to je: otkriti
što stoji u pozadini jednadžbi, što se nalazi na samom dnu
kvantne spoznaje - ako dno uopće postoji. Zašto nam je ta
teorija, za koju kažu da je teorija nerazumljivih simbola,
teških proračuna i «zabranjenih» slika, toliko privlačna?
Estetika
je pokretačka snaga suvremene fizike. Fizičari su otkrili
nešto čudesno: Priroda je, na osnovnoj razini, predivno
zamišljena. (Anthony Zee)
