Nalazite se u San Francisku na službenom putovanju, 23 su sata i 30 minuta, željeli biste provjeriti poruke pristigle u vaš ured u Virginiji. Prvo, preslušate glasovne poruke na svom telefonu telefona. Nakon toga, priključite vaše prijenosno računalo u telefonski priključak koji se nalazi u vašoj hotelskoj sobi, stisnete nekoliko tipki i izaberete neku od poruka pristiglih elektronskom poštom, npr. od potencijalnih klijenata iz Južne Afrike, sestre iz Albuquerquea ili poslovnog udruženja iz Detroita. Prije nego što odgovorite na pristigle poruke, na brzinu se priključite na Internet, jer trebate pronaći ime "news" grupe koju ste spomenuli čovjeku iz Detroita i naslov knjige koju biste željeli preporučiti sestri. Još samo nekoliko udaraca po tipkama tipkovnice i vaša elektronska pisma već stižu u Albuquerque i Detroit. Nadalje, znajući da je zbog razlike u vremenskim zonama u Južnoj Africi već započeo novi radni dan nazovete Južnu Afriku.
Tek 10 godina unatrag ovakva, gotovo trenutačna, globalna komunikacija nije bila moguća. Kritični dijelovi računalne i komunikacijske tehnologije su se tada upravo bili pojavili. Tada, 1988. godine, postavljen je prvi optički prekoatlanski kabel, čime se je ideja o stvaranju "informacijskog autoputa" sve više bližila stvarnosti.
Optička vlakna tvore okosnicu svjetskog telekomunikacijskog sistema. Ovi po svemu posebni stakleni pramenovi -tanji od ljudske kose, ali po jedinici duljine jači od čelika– napravljeni su za prenošenje ogromne količine podataka pomoću relativno novog načina širenja svjetlosti –dobro fokusirane laserske zrake. Laseri i optička vlakna zajedno, dramatično su povećali kapacitet međunarodnog telefonskog sistema. S jednako impresivnim poboljšanjima u kompjuterskoj tehnologiji, nova je komunikacijska tehnologija uzrokovala eksponencijalni rast pojave nazvane Internet.
Ovaj članak opisuje principe i razvoj tehnologija lasera i optičkih vlakna, koje omogućavaju prijenos svjetlosnih signala na velike udaljenosti. On opisuje kako fundamentalna istraživanja, u ovom slučaju, ona koja počinju s istraživanjem Alberta Einsteina u području kvantne mehanike, mogu dovesti do značajnih praktičnih primjena. Taj je put, kao i obično, put pun stranputica i iznenadnih prodora, koji se ne mogu predvidjeti na početku istraživanja.