Tečaj mjerenja svemirskih udaljenosti

5. Udaljenosti 50 pc - 10 kpc (Hertzsprung-Russellov dijagram)

5.1. Hertzsprung-Russellov dijagram

Većina zvijezda sjaji zbog nuklearne fuzije vodika u helij. Što su zvijezde masivnije to je je gravitacijski tlak u njihovom središtu veći pa je i izgaranje brže, a time su i temperatura i sjaj zvijezde veći. Tako najveći broj zvijezda zadovoljava relaciju između temperature i sjaja dolje prikazanu tzv. glavnim nizom tzv. Hertsprung-Russellovog dijagrama.

Hertzsprung-Russellov dijagram 90 posto zvijezda nalazi se na glavnom nizu Hertzsprung-Russelovog dijagrama. Iznimke su crveni divovi koji su, premda hladni, vrlo sjajni zbog svoje ogromne površine i bijeli patuljci koji imaju veliku površinsku temperaturu usprkos malom sjaju. Ove iznimke su potrošile svoj vodik i stoga se udaljile iz glavnog niza.

5.2. Upotreba HR-dijagrama za mjerenje udaljenosti

Ako uzmemo neku skupinu zvijezda za koju znamo da su od nas podjednako udaljene (npr. iz neke nakupine zvijezda) i unesemo podatke o prividnom sjaju i temperaturi tih zvijezda na ovakav dijagram dobit ćemo dijagram identičan gornjem, osim što će na vertikalnoj osi biti prividni, a ne apsolutni sjaj.

Usporedbom s gornjim dijagramom dobivamo onda razliku između prividnog sjaja m i apsolutnog sjaja M. Poznavajući tu razliku udaljenost zvjezdanog skupa možemo izračunati prema formuli:

D(u parsecima) = 10*1.585^(m-M)

Ovu metodu bismo mogli u načelu koristiti i za mjerenje udaljenosti pojedinih zvijezda (iz spektra zvijezde se može zaključiti da ona pripada glavnom nizu), ali budući da je glavni niz dosta "širok" puno se veća preciznost dobiva korištenjem velikog broja zvijezda iz istog zvjezdanog skupa.

5.2. Baždarenje HR-dijagrama

Naravno, da bi se ova metoda mogla rabiti bilo je potrebno prvo izbaždariti gornji dijagram tj. odrediti apsolutne sjajeve velikog broja zvijezda. To se naravno može napraviti tako da se metodom paralakse odredi udaljenost bližih zvijezda, te se njihov apsolutni sjaj M dobije iz formule inverzne ovoj gornjoj. (Prividni sjaj m se lako mjeri izravno.)

Želite li znati više? O Hertzsprung-Russellovom dijagramu detaljnije piše na stranicama e-škole astronomije. Udaljenosti zvijezda te njihove prividne i apsolutne veličine također su objašnjene na stranicama e-škole astronomije.

Udaljenost do najbližih zvijezda (paralaksa)

Udaljenosti 500 pc - 20 Mpc (cefeide)

Home || Svemirski orijentiri | Tečaj mjerenja udaljenosti | Povijest svemira | Tamna tvar | Crne rupe | Pitanja | Sitemap

Send feedback to this page to: kkumer@phy.hr	Last update: 2000-08-09