7. Svemir postaje proziran

Slijedeći važni korak u povijesti svemira događa se kad on ostari na 300 000 godina i ohladi se na 3000 K . U tako ohlađenom svemiru elektroni se s protonima vežu u vodikove atome, čime se fotonsko pozadinsko zračenje "odveže" od tvari. Naime, dok električki nabijeni protoni i elektroni predstavljaju izvore i ponore fotona, svemir sačinjen od električki neutralnih atoma proziran je za fotone.

Stoga naš pogled putem svjetlosti seže u prošlost svemira do epohe zadnjeg raspršenja fotona na 3000 K, koja je fotografirana pomoću COBE (Cosmic Background Explorer) satelita. Danas je usljed svemirske ekspanzije to zračenje ohlađeno na 2.7 K i predstavlja pozadinsko mikrovalno zračenje koje su 1964. godine otkrili Penzias i Wilson.

COBE karta neba Dolje je fotografija neba u području mikrovalnog zračenja koja prikazuje svemir star samo 300 000 godina. Plava područja su područja nešto veće gustoće materije. Ta prvotna zgušnjavanja materije su kasnije dovela do formiranja galaktika.

Posljednjih godina mjerenja temperaturnih fluktuacija u pozadinskom zraćenju donose obilje neočekivanih rezultata i stvaraju sasvim novu sliku svemira. O tome detaljnije pišemo u "Vijestima iz svemira":

• Tamna energija
• Drugi maksimum
• MAP stigao na odredište
• WMAP-ovi impresivni kozmološki rezultati

Želite li znati više? K. Kumerički,"Kozmičko pozadinsko zračenje - prva fotografija svemira", Zbornik 18. ljetne škole mladih fizičara "Svjetlost - fizika, tehnologija, kozmologija"", Korčula, 23-29 lipnja 2002. (PDF dokument) Stranice WMAP projekta.(Engl.). Edukacijske stranice COBE projekta.(Engl.).

6. Fotonska epoha

8. Formiranje galaksija

Home || Svemirski orijentiri | Klikabilna povijest svemira | Tamna tvar | Crne rupe | Pitanja | Sitemap

Send feedback to this page to: kkumer@phy.hr	Last update: 2003-02-13