|
Gdje je antimaterija?
|
Zašto u Svemiru imamo veliku količinu
materije, i praktično nikakvu količinu antimaterije? Zašto se materija
i antimaterija nisu anihilirale odmah čim su bile stvorene u Velikom
Prasku? Pošto se procesima tvorbe parova uvijek stvara jednak broj
čestica i antičestica
možemo se pitati gdje su sve te antičestice? Postoji li čitav Svemir
sastavljen od antimaterije? Da li su možda neki drugi dijelovi
Svemira, neke daleke galaktike, sačinjene od antimaterije? O tome kako
je došlo do viška materije nad antimaterijom diskutirali smo
ovdje.
Kada bi u našoj galaktici postojala prostrana područja antimaterije,
očekivali bismo zamijetiti velike količine zračenja iz graničnih
područja materije i antimaterije, gdje bi se mnoge čestice sudarale
sa svojim antičesticama, anihilirajući se međusobno i odašiljući
zračenje visoke energije. (U kasnim 1950-ima određeno je da je količina
antimaterije u našoj galaktici manja od jednog stomilijuntog dijela.) S
druge strane, teško je zamisliti da bi neke galaktike bile sastavljene
isključivo od materije, a druge isključivo od antimaterije.
Anihilacija u Mliječnoj stazi |
Anhilacija mnoštva elektrona i pozitrona blizu centra naše galaktike,
Mliječne staze, u velikom novootkrivenom oblaku antimaterije koji
se prostire nekoliko tisuća svjetlosnih godina iznad galaktičkog
centra. Najsvijetliji dijelovi odnose se na jezgro galaktike, a
horizontalna struktura leži uzduž ravnine galaktike. Anihilacija
stvara visoko energetske gama-zrake, prikazane na ovoj slici.
(Courtesy of D.D. Dixon and W.R. Purcell)
|
|
|
Ipak, nije posve isključeno da je negdje u Svemiru situacija
obrnuta: da su atomske jezgre nabijene negativno, a oko njih se vrte
pozitroni. Spektri takvih atoma bili bi potpuno identični onima obične
materije. Ako bi postojao izolirani sistem antimaterije u Svemiru koji
ne bi bio u međudjelovanju sa običnom materijom, nijedno promatranje
sa Zemlje ne bi moglo razlučiti njegov pravi sadržaj. Ipak, danas se snažno
vjeruje da je čitav naš Svemir sastavljen uglavnom od materije.
|
Send feedback to this page to:
kkumer@phy.hr
|
Last update: 2003-06-08
|
|