|
Mandelbrot – matematičar s maštom!
|
Ponekad mislimo da je matematika suhoparna i da joj nedostaje mašte.
Benoît Mandelbrot dokazao je suprotno. Njegovo će ime ostati zapamćeno po skupu točaka
koji se, naravno, naziva Mandelbrotov skup!
Benoît Mandelbrot, matematicar
Roden 1924. u Poljskoj, školovan u Francuskoj, živi i radi u SAD
|
Mandelbrotov skup
je najsavršeniji od svih fraktala. Kad povećamo njegove dijelove, ponovno se
ukazuju isti oblici – on ima svojstvo samosličnosti
Mandelbrotov skup
zapravo je skup koji obuhvaća samo neke,
točno zadane, točke T(a,b) u ravnini
Ako te točke, dakle one koje pripadaju Mandelbrotovom skupu, prikažemo crnom bojom,
a sve ostale bijelom (ili ih uopce ne nacrtamo), dobili smo crno-bijelu sliku koja predstavlja pravi
Mandelbrotov skup.
|
|
Kakvim se postupkom odreduje koje točke T(a,b) pripadaju Mandelbrotovom skupu, a koje ne ?.
Iteracijom izraza:
zn+1=zn2 + c
z i c su kompleksni brojevi:
zn=xn+iyn c=a+ib
gdje je i je imaginarna jedinica.
Prema tome, izraz za iteraciju može se napisati
tako da se realni dio odvoji od imaginarnog
dijela kompleksnog broja, i dobije se:
xn+1=xn2 - yn2 + a
yn+1=2 xn yn + b
Za neke vrijednosti a i b, apsolutne vrijednosti |x| i |y| postaju sve veće i
veće. Možemo, primjerice, isprobati N=500 iteracija. Ako vrijednosti ni
tada ne prelaze 2, tada tocka T(a,b) pripada Mandelbrotovom skupu.
Prikazujemo je crnom mrljicom na mjestu (a,b) u ravnini.
ZADATAK 5
a) Izračunajte parove brojeva xn i yn za početne
vrijednosti x0=0 i y0=0, za tocku a=0.1, b=0.3, do n=500. Uvjerite se da točka T(a,b)
pripada Mandelbrotovom skupu. Napravite kompjutorski program koji računa tablicu,
i bilježi tocke koje pripadaju Mandelbrotovom skupu.
b) Napravite program koji računa tablicu za 10x10 točaka unutar područja ravnine zadanog
s 1>a>-2, i 1.5>b>-1.5.
Nacrtajte sve dobivene točke.
c) Ponovite za N=30, 100 i 1000.
UPUTA:Prvih nekoliko redaka tablice za zadanu točku T(a=0.1, b=0.3 izgledat će otprilike ovako:
x1=0.1000 y1=0.3000
x2=0.0200 y2=0.3600
x3=-0.0292 y3=0.3144
x4=0.0020 y4=0.2816
x5=0.0207 y5=0.3011
x6=0.0098 y6=0.3125
Ni u daljnjim parovima
brojeva nijedan od njih ne premašuje vrijednost 2,
dakle tocka (0.1,0.3) pripada Mandelbrotovom skupu.
Dakle, ponavljamo postupak za različite brojeve N?N=N2 točaka podjednako razmještenih u ravnini.
Slika je preciznija, ako je mreža točaka koje ispitujemo finija, .tj. što je broj N veći..
Na slici lijevo vidi se kako izgledaju dobiveni skupovi za:
a) N=10, N2=100 b) N=30, N2=900 c) N=100, N2=10000 d) N=1000, N2=1000000
Broj iteracija: n=500
|
|
| |