Svako ljeto svjedoci smo brojnih šumskih požara kod nas i u svijetu. Ovog ljeta su izgorjele velike površine u Dalmaciji  i bit će potrebno mnogo vremena i novaca da se šteta nadoknadi. Izraženo brojkama ona iznosi oko 200 mil. kuna.  Zbog ovoga je razumljiva korist od razumijevanja i kontroliranja šumskih požara. Već vrlo jednostavne kompjuterske simulacije mogu odgovoriti na pitanje da li će se zapaljena vatra proširiti kroz šumu i za koliko vremena ili će se vatra nakon nekog vremena sama od sebe ugasiti.
Sigurno se pitate kakve veze imaju šumski požari s fizikom. Međutim, razumijevanje prirodnih pojava i predviđanje razvoja same pojave je bit djelovanja jednog fizičara. Tako su dva fizičara, pokušavajući ustanoviti koja je količina aktivnog ugljena optimalna za upotrebu u plinskim-maskama, smislili model perkolacije. Sam pojam perkolacije izvorno označava protjecanje ili prolaženje kroz poroznu supstancu, ali općenito se koristi u smislu širenja ili postepenog rasta. Model perkolacije se pokazao uspješnim u rješavanju mnogih pitanja u fizici, ali se može primijeniti i na mnoge probleme u sociologiji, biologiji, medicini, pa i ekonomiji. Mi ćemo ga koristiti za simuliranje šumskih požara.
 

Naći ovisnost vremena koje je potrebno požaru da se ugasi, u ovisnosti o gustoću šume, veličini šume i vremenskim prilikama. 
 

• Teorijski:

Model prekolacije na 2d rešetki
 

PRVI REZULTATI
Prvi korak u razradi svakog ozbiljnog modela je svakako napraviti jednostavni model i poigrati se sa njime... Andrija i Duje su napravili upravo to - na ovom linku mozete pogledati jednostavni model sirenja sumskog pozara.