početak

položaj

upute

pojmovnik

Za ovaj jednostavan pokus trebat će ti čaša s vodom, bijeli list papira i Sunčeva svjetlost.

Čašu s vodom postavi uz prozor tako da Sunčeva svjetlost upada na nju.

List papira postavi na pod.

Što se pojavilo na papiru?

Jesi li vidio nešto slično u prirodi?

Prolaskom Sunčeve svjetlosti kroz vodu na papiru se pojavljuju boje. Koje boje vidiš?

Na papiru vidiš crvenu, narančastu, žutu, zelenu, plavu, modru i ljubičastu boju. Te boje sadrži duga, a nazivamo ih spektralnim bojama.

Duga je prirodna pojava kojom nastaje kružni luk spektralnih boja. Njezin je vanjski luk crven, a unutarnji ljubičast. Između njih su redom narančasti, žuti, zeleni, plavi i modri luk. Takvu dugu zovemo primarnom.

Kada se u prirodi pojavljuje duga? Prisjeti se kako si dobio spektralne boje na papiru?

Spektralne boje na papiru nastale su prolaskom Sunčeve svjetlosti kroz vodu. Svjetlost se pri prolasku prozirnim sredstvima lomi. Na čemu se lomi Sunčeva svjetlost kada nastaje duga? Za kakvog se vremena pojavljuje?

Duga se stvara ako se za kišna vremena pojavi Sunce. Sunčeva svjetlost upada na kapljicu kiše, lomi se na ulasku u kapljicu, zatim se potpuno odbija na unutarnjoj strani kapljice i na kraju ponovno lomi izlaskom iz kapljice. Pri tome se svjetlost različitih boja na ulasku i izlasku iz kapljice lomi različito. Da bi motritelj opazio dugu, mora se nalaziti između Sunca i kišnih kapljica.

Ponekad se na nebu vide dvije duge. Dugu koju bolje vidimo zovemo primarnom, a drugu sekundarnom. Slijed boja u sekundarnoj dugi obrnut je od slijeda u primarnoj.