Halo orbite

<2000-03-26>

Neutralne čestice u gravitacijskom polju planeta obično slijede tzv. Keplerovu orbitu koja je elipsa (ili eventualno parabola ili hiperbola) i koja leži u ravnini koja prolazi središtem planeta. Tako se npr. giba naš Mjesec ili čestice u Saturnovom prstenu.

S druge strane, nabijene čestice male mase (elektroni i protoni) slijede oko planeta koji ima vlastito magnetsko polje sasvim drugačiju orbitu. Naime, elektromagnetske sile su mnogo jače od gravitacijskih pa se čestice gibaju spiralno duž magnetskih silnica planeta. Takvo je npr. gibanje nabijenih čestica u Zemljinim Van Allenovim pojasevima.

Sada su istraživači sa Sveučilišta u Koloradu i Loughborough sveučilišta procijenili da bi teške nabijene čestice, ukoliko je omjer mase i naboja u točno određenom intervalu, mogle slijediti specijalne, tzv. halo orbite prikazane na donjoj slici.

Svemirska sonda Cassini koja upravo leti prema Saturnu, bi mogla možda otkriti čestice koje se gibaju po takvim halo orbitama.

Halo orbita Nabijene čestice se možda mogu gibati orbitama koje nikad ne sijeku ekvatorijalnu ravninu planeta.

Želite li znati više? Na NASA-inim stranicama može se naći detaljniji opis Van Allenovih pojaseva. (Engl.). Ova vijest je preuzeta s stranice Američkog instituta za fiziku. (Engl.).

Home || Svemirski orijentiri | Povijest svemira | Tamna tvar | Crne rupe | Pitanja | Sitemap

Send feedback to this page to: kkumer@phy.hr	Last update: 2000-03-26