Planeti oko drugih zvijezda

Do nedavno je postojala samo evidencija za planete u orbiti zvijezda-pulsara. U listopadu 1995, kada je otkriven planet u orbiti zvijezde 51 Pegaza, otvorena je nova era astronomije. Spomenuti planet, udaljen od svoga sunca samo 0,05 A.J. ugrijan je na 1000^oC i negostoljubiv je za život. Uslijedila su otkrića i nešto gostoljubivijih planeta, objavljena u siječnju 1996. godine. Radi se o dva planeta, oba udaljena od nas oko 35 svjetlosnih godina. Prvi, u orbiti zvijezde 70 Djevice na udaljenosti 0,43 A.J., s periodom obilaska 116 dana, ima masu 8-9 masa Jupitera i površinsku temperaturu 83 Celzija. Drugi planet, u orbiti zvijezde 47 Velikog medvjeda, udaljen 2.1 A.J., s periodom obilaska 1100 dana, procijenjen je na 3,5 masa Jupitera i ima površinsku temperaturu -90 stupnjeva Celzija.

Među nedavno otkrivenim planetima (G.Marcy i P.Butler, rujan 1998), onaj oko zvijezde HD 187123 ima vrijeme obilaska samo tri dana u orbiti devet puta bližoj zvijezdi od orbite Merkura, dok drugi pokazuje orbitu vrlo sličnu Zemljinoj, oko zvijezde HD 21027, s periodom obilaska od 437 dana. Voda opažena u atmosferama nekih od tih planeta obečavajući je predznak mogućeg izvanzemaljskog života. Izučavanje daljnjih kandidata olakšano je postavljanjem Hubbleovog svemirskog teleksopa u Zemljinu orbitu. Nabrojimo samo neke od spektakularnih slika kojima nas je on već snabdio:

1. uz vrijedne slike planeta i njihovih atmosfera, tu su i fotografije slijeda udara fragmenata kometa na Jupiter u srpnju 1994;
2. kuglaste nakupine zvijezda kakve opažamo u našoj galaktici, vidimo sada i oko drugih galaktika;
3. u Magelanovom oblaku, nepravilnoj galaktici koja je satelit Mliječne staze, prebrojano je 3000 zvijezda u nastajanju. Zadržimo se na čas na takvim embrijima zvijezda, tzv. EGG-područjima (od engl. Evaporating Gaseous Globules):

• Interesantno je opažanje da se zvijezde formiraju duž karakterističnih linija;
• Uočena područja aktivnog stvaranja zvijezda, s opažanim diskovima prašine oko mladih zvijezda, posebno su zanimljiva, jer tu nalazimo materijal za stvaranje planeta. Jedino što nijedna od tih zvijezda nije slična Suncu;
• Učinjen je već i "Hubbleov atlas", a fotografiran je i slučaj bliskog susreta dviju galaktika. Područje komprimiranih plinova stvoreno po prolazu jedne kroz drugu galaktiku postalo je kolijevkom novoformiranih zvijezda;
• Na kraju, nakon opsežne burne aktivnosti u našem galaktičkom središtu, slična zbivanja u središtima Andromedine galaktike M31 i njenom satelitu M32 te u aktivnoj galaktici M87, predstavljaju početak ozbiljnih istraživanja crnih rupa u središtima galaktika.