Hrvoje Maljković: Wernher von Braun (1912-1977)
Photo courtesy Marshall Space Flight Center

Wernher von Braun rođen je 23. ožujka 1912. u Wirsitzu, u tadašnjoj Njemačkoj (današnji Wyrzysk u Poljskoj). Od rane mladosti pokazivao je izuzetnu darovitost za tehniku, ali ispočetka nije ozbiljno shvaćao svoje školske obveze, pa je čak morao ponavljati peti razred gimnazije! No, to je obilno nadoknadio u svojem daljnjem školovanju tako da je već u 22. godini na Fakultetu za vojne znanosti Berlinskog sveučilišta obranio svoju doktorsku disertaciju o raketama na tekuće gorivo. Sa suradnicima von Braun radi u vojnom raketnom istraživačkom centru Peenemünde, gdje će od 1937. do 1945. biti tehnički ravnatelj. Pod njegovim vodstvom stvorena je balistička raketa A-4 (nadzvučni projektil zemlja-zemlja) koja će dobiti ime V-2 (Vergeltungswaffe No-2; oružje osvete br. 2) i biti će upotrijebljena za bombardiranja tijekom drugog svjetskog rata. Raketa V-2 bila je duga 14 metara, teška oko 13 tona i imala maksimalni domet od 480 kilometara, a sadržavala je etilni alkohol kao gorivo i tekući kisik kao oksidator. Ona je izuzetno značajna jer je bila prva prava moderna raketa i poslužila je kao uzor za gradnju kasnijih suvremenih i velikih raketa.

Nakon Drugog svjetskog rata von Braun nastavlja rad u Sjedinjenim Američkim Državama gdje 1950. njegova skupina izgrađuje raketu na tekuće gorivo Redstone (projektil zemlja-zemlja) kojim će kasnije biti lansirana svemirska kapsula Mercury. Kao proizvod natjecanja u svemirskim letovima između sovjeta i amerikanaca, on konstruira četverostupanjsku raketu-nosač Jupiter-C koji je u putanju oko Zemlje ponio prvi američki umjetni satelit Explorer-1. Ubrzo amerikanci osnivaju svemirsku agenciju NASA i Wernher von Braun postaje prvim ravnateljem Centra Georgea Marshalla za let u svemir (George Marshall Space Flight Center) gdje će raditi punih deset godina, sve do 1970. Potom postaje jedan od voditelja američkog programa Apollo za spuštanje čovjeka na Mjesec, i za te svrhe izgrađuje raketu-nosač Saturn-5 kojim je 16. srpnja 1969. uspješno na Mjesec lansirana letjelica sa ljudskom posadom, Apollo-11. Wernher von Braun bio je istinski zaljubljenik u raketnu tehniku i zasigurno najpoznatiji i najsposobniji konstruktor raketa i raketnih motora svoga vremena. Umro je 16. lipnja 1977. u gradu Alexandriji u SAD-u, nakon nekoliko teških operacija na grlu i plućima.

Photo courtesy Marshall Space Flight Center

Raketa-nosač Saturn-5 Photo courtesy NASA Wernher von Braun konstruirao je ogromnu, najveću ikada napravljenu raketu u SAD-u, Saturn-5 koja je prvi put krenula u Svemir 1965. godine. Raketa je bila visoka 111 metara i teška oko 2900 tona! Pet snažnih motora prvog stupnja trošilo je u svakoj sekundi više od 13 tona goriva (tekućeg vodika). Raketa je mogla koristan teret od 45 tona izbaciti prema Mjesecu brzinom 11 kilometara u sekundi ili 40 tisuća kilometara na sat. U prosincu 1968. prvi put je lansirana letjelica sa ljudskom posadom, Apollo-8. Najveći događaj zbio se 16. srpnja 1969. kada je krenuo Apollo-11 s tročlanom posadom (B. Aldrin, N. Armstrong i M. Collins) i uspješno sletio na Mjesec. Ta gigantska raketa korištena je samo 11 puta: u Apollo misijama (8 do 17) i za Skylab orbitalnu stanicu.

Želite li znati više? Velika arhiva fotografija von Brauna, njegova autobiografija i zvučni zapisi! (Engl.). O programu Apollo i o misiji Apollo-11 (Engl.). Odlične stranice o raketama Saturn-5 i američko-sovjetskoj utrci na Mjesec s mnoštvom slika! (Engl.). Literatura: A. Radonić: Velikani naše epohe, W. von Braun, Hrvatski radio, 1994.; B. Ruland: Wernher von Braun - život za svemir, Otokar Keršovani, 1970.; H. Gartmann: Ljudi iza raketa, Tehnička knjiga, 1957.

Home || Portreti velikana | Povijest svemira | Tamna tvar | Crne rupe | Pitanja | Sitemap

Send feedback to this page to: kkumer@phy.hr	Last update: 2002-12-21