[M. Ryle]
[Prilog čitatelja]

Hrvoje Maljković:

Sir Martin Ryle (1918-1984)

Photo courtesy Cavendish Laboratory, Cambridge

Britanski astrofizičar Martin Ryle rođen je 27. rujna 1918. u Brightonu, East Sussey, u Velikoj Britaniji. Ryle je dobio vrhunsku naobrazbu na prestižnim Bradfield Collegeu i Christ Churchu u Oxfordu. Već 1939. diplomira s najvišim ocjenama, nakon čega se u Cambridgeu pridružuje Ratcliffeovoj ionosferskoj grupi iz Cavendishova laboratorija. Za vrijeme Drugog svjetskog rata radi kao jedan od vodećih istraživača na razvoju radarskih sustava u Centru za telekomunikacijska istraživanja Ministarstva zrakoplovstva. Poznato je da je baš Ryle bio zaslužan za obmanjivanje Nijemaca kako će glavni napad saveznika na dan D biti preko doverskih vrata.

Poslije rata Martin uspješno rješava probleme radio-zračenja mirnog Sunca, te procjenjuje utjecaj Sunčevih pjega i bljeskova na pojačanu radio-emisiju sa Sunca. Uz ta proučavanja on dolazi do genijalnog rješenja konstrukcije radio-teleskopa na principu poznatog Michelsonova interferometra. Da bi postigao visoku rezoluciju u radio-valovima Ryle istodobno mjeri signale s dvijema udaljenim antenama (elektronski povezanim) koje su se mogle pomicati po tračnicama. Mjenjajući razmak među teleskopima i pribrajajući njihove signale, Ryle je sintetizirao virtualni teleskop sa svojstvima jednog ogromnog radio-teleskopa. Upravo za razvoj radio-teleskopske tehnike, preciznije za otkriće metode sinteze otvora (aperture sinthesis), nagrađen je 1974. (zajedno sa Antony Hewishom) Nobelovom nagradom za fiziku.

Ostatak svoje znanstvene karijere Ryle posvećuje izučavanju nastanka radio-valova u Svemiru. On i njegovi suradnici otkrili su 50 lokaliziranih izvora radio-zračenja i to prije nego što su ti izvori bili identificirani i vidljivi optičkim teleskopima! Kasnije se uspostavilo da je riječ o dalekim galaktikama i kvazarima, udaljenima milijarde svjetlosnih godina. U nadolazećim godinama radio-astronomija kao nova znanstvena disciplina, koje je Ryle jedan od začetnika, revolucionirati će naše spoznaje o Svemiru.

Ryle je dobitnik mnogih najuglednijih znanstvenih nagrada i priznanja. Titulu viteza dobio je 1966. Bio je jedan od glavnih zagovornika teorije Velikog Praska i prvi profesor radio-astronomije u Velikoj Britaniji. Inače, uz astronomiju bavio se kao strastveni jedriličar i izgradnjom jedrilica. Umro je 14. listopada 1984. u Cambridgeu.


Radio-teleskopi
Radio-teleskopi bilježe radio-valove iz svemira koji su elektromagnetsko zračenje (isto kao i vidljiva svjetlost), samo sa većim valnim duljinama u rasponu od 100-1000 metara. Osnovni problem koji je zaokupljao Rylea gotovo čitavu njegovu znanstvenu karijeru bio je problem kako postići što veću rezoluciju. Klasičan način da to napravite jest taj da povećate otvor teleskopa. Međutim, kod radio-teleskopa to povećanje ima tehničko ograničenje. Ryle je pronašao slijedeće elegantno riješenje.
[niz teleskopa]
Ryleov petkilometarski telekskop koji je on sam i konstruirao
Photo courtesy Mullard Radio Astronomy Observatory
Krajem 50-ih godina prošlog stoljeća, njegova grupa na Sveučilištu u Cambridgeu završava gradnju tzv. Radio-teleskopa jedne milje (One Mile Radio-Telescope). Tri paraboloida, svaki dvadesetak metara u promjeru, postavljeni su na pokretne tračnice duljine jedne milje (1.6 kilometara). Dvije antene su bile fiksirane na svakom kraju, a treća se mogla pomicati po tračnicama. Antene su bile elektronski povezane, a podaci analizirani računalom. Na taj način postigla se oštrina slike kao da je posrijedi jedan jedini teleskop promjera jedne milje! Kako Zemlja rotira, niz teleskopa šara nebeskim svodom. Za pregled cijelog neba teleskopu je bilo potrebno dva mjeseca i njime je bio lociran prvi pulsar.

Kasnije su slični teleskopi sa još većom bazom, i još više paraboličnih antena izgrađeni u Nizozemskoj i Sjedinjenim državama, a vrhunac Ryleove metode dostignut je u Very Large Arrayu, posebnom konstrukcijom radio-teleskopa u obliku slova Y, izgrađenom u pustinji New Mexica, gdje je samo jedan krak dug 21 kilometar!


Želite li znati više?
Na ovoj stranici možete naći dosta linkova o Ryleu (Engl.).
Linkovi na radio opservatorije u cijelom svijetu. Prekrasan vodič kroz radio-astronomiju. (Engl.).
Literatura: K. Pavlovski: Velikani naše epohe, M. Ryle, Hrvatski radio, 1994.;



Home || Portreti velikana | Povijest svemira | Tamna tvar | Crne rupe | Pitanja | Sitemap

Send feedback to this page to: kkumer@phy.hr Last update: 2002-12-21