[S.W. Hawking]
[Prilog čitatelja]

Hrvoje Maljković:

Stephen William Hawking (1942-)

Photo by J. Pumfrey
Britanski teoretski fizičar Stephen Hawking rođen je 8. siječnja 1942. u Oxfordu u Velikoj Britaniji, točno 300 godina poslije Galilejeve smrti (1642). Završio je studij fizike na Sveučilištu Oxford, a doktorsku disertaciju iz kozmologije obranio na Sveučilištu Cambridge. U mladosti je obolio od amiotrofične lateralne skleroze (ALS), paralizirajuće bolesti koja uzrokuje slabljenje tjelesnih mišića. Potpuno nepokretan, u kolicima, vremenom je izgubio i sposobnost govora, pa sa okolinom komunicira jedino s pomoću kompjuterskog sintetizatora glasa. Srećom, bolest ne oštećuje dio tijela koji mu je jedino potreban u njegovom teoretskom radu - njegov mozak. Već 1974, u svojoj 32. godini, Hawking je postao članom Kraljevskog društva iz Londona, jednog od najstarijih znanstvenih udruženja na svijetu. Danas je profesor matematike na Lucasovoj katedri Sveučilišta Cambridge, istoj onoj katedri na kojoj su nekoć predavali takvi velikani kao što su Isaac Newton, i kasnije Paul Dirac. Jedan je od onih rijetkih blistavih umova koji imaju duboko intuitivno razumijevanje prirode, često naslućujući razultate i bez pravljenja računa.

Krajem 80-ih piše knjigu Kratka povijest svemira koja postaje svjetski bestseler dostižući više milijunsku nakladu. Tako Hawking postaje prava planetarna medijska zvijezda, no ne bez pokrića. Njegovi radovi uistinu su sam vrhunac teoretskog fizikalnog stvaralaštva našeg vremena. Oni su posebice značajni jer Hawking u njima povezuje dvije najvažnije fizikalne teorije: teoriju relativnosti koja objašnjava pojave makro svemira, i kvantnu teoriju koja opisuje događaje u mikro svijetu. Cilj spajanja tih dviju teorija jest kvantna teorija gravitacije koja bi trebala dati potpuni opis svih čestica i međudjelovanja među njima. Jedan od njegovih bitnijih rezultata je pretpostavka koju je iznio zajedno s Jimom Hartleom, da su i vrijeme i prostor konačni, ali bez ruba ili granica, slično površini Zemlje samo sa dvije dimenzije više. Ako je ta pretpostavka točna, ona bi ukinula problem singularnosti samog početka nastanka svemira.
[S.W.Hawking]
Photo courtesy D. Moreau


Hawking i crne rupe
Hawkingovi najveći doprinosi vezani su uz proučavanje crnih rupa. Crne rupe su velike nakupine tvari čije je gravitacijsko polje toliko snažno da ništa ne može napustiti njihovo područje prostorvremena, pa čak niti svijetlost. Hawking je izračunao da bi crne rupe trebale gubiti masu i smanjivati svoju veličinu emitirajući čestice, dakle zračeći. To je njegovo najveće znanstveno dostignuće koje ima dalekosežne posljedice za fiziku i naziva se Hawkingovo zračenje.

Iako je crne rupe danas još uvijek nemoguće izravno opaziti (zračenje je vrlo slabo), pa se detektiraju posredno preko svoga gravitacijskog utjecaja na okolinu, opće je prihvaćeno da su one stvarni objekti u svemiru. Uz to je vezana i jedna anegdota. Naime, 1975. godine Hawking je sklopio okladu sa svojim prijateljem, također vrhunskim fizičarem, Kip Thorneom, da li jedan binarni zvijezdani sustav (Cygnus X-1 i HDE 226868) koji zrači X-zrake sadrži crnu rupu. Hawking je tvrdio da Cygnus X-1 nije crna rupa, kako bi u tom slučaju za utjehu barem imao dobitak u okladi - četverogodišnju pretplatu na časopis Private Eye. Ukoliko pak crna rupa postoji, Thorne je od njega trebao dobiti jednogodišnju pretplatu na Penthouse. Stvar je završila tako da je prije nekoliko godina odlučeno da je Hawking izgubio okladu i morao je ispuniti svoju obavezu (mada još uvijek nije 100% sigurno da je u pitanju crna rupa), ali mu je ostalo zadovoljstvo da nije svoje vrijeme utrošeno u istraživanje crnih rupa bacio u vjetar.

[Crna rupa u NGC 4261]
Photo courtesy NASA
Masivna crna rupa u središtu galaktike NGC 4261 na koju pada materija s okolnih zvijezda emitirajući pritom radio valove, svijetlost i X-zrake.


Želite li znati više?
Hawking: Sve informacije o njemu možete naći na ovoj stranici. Veliku kolekciju fotografija njega i njegove familije pogledajte ovdje (Engl.).
Crne rupe: Na ovoj stranici nalazi se opširan opis. Ovdje možete naći dodatne informacije (Engl.).
Literatura: D. Mikuličić: Velikani naše epohe, Stephen Hawking, Hrvatski radio, 1994.; S. Hawking: Kratka povijest vremena, Izvori, 1996.; S. Hawking: Budućnost svemira, Izvori, 1997.



Home || Portreti velikana | Povijest svemira | Tamna tvar | Crne rupe | Pitanja | Sitemap
Send feedback to this page to: kkumer@phy.hr Last update: 2001-12-15