Subrahmanyan Chandrasekhar

Hrvoje Maljković:

Subrahmanyan Chandrasekhar (1910-1995)

Photo courtesy AIP

Subrahmanyan Chandrasekhar rođen je 19. listopada 1910. u gradu Lahoreu, u današnjem Pakistanu. Svoje izuzetne umne sposobnosti čini se da je genetski naslijedio. Osim što je imao uspješnog oca, njegova majka je, gotovo bez ikakvog formalnog obrazovanja, prevodila Ibsena i Tolstoja na tamilski (njegov materinji) jezik. Također, njegov stric, sir C.V. Raman dobio je Nobelovu nagradu iz fizike 1930 za objašnjenje tzv. Ramanovog efekta - efekta kvantnih učinaka u raspršenju svijetlosti od molekula. Tako se mladi Chandra (kako su ga svi zvali), već sa 16 godina upisao na madrasko sveučilište i diplomirao 1930. Godinu dana kasnije na engleskom Sveučilištu Cambridge objavljuje temelje strukture degeneriranih zvijezda, a doktorsku disertaciju na tom istom sveučilištu obranio je 1933. Potom daje i potpunu matematičku teoriju koja opisuje bijele patuljke. Bijeli patuljci su malene zvijezde promjera nekoliko tisuća kilometara, ali neobično velike gustoće od više tisuća tona po kubičnom centimetru (Zemljina kugla načinjena od takve materije težila bi poput Sunca!). Chandra je također izračunao da se zvijezde mase veće od približno 1.4 mase Sunca, kada istroše svoje nuklearno gorivo, moraju urušiti pod svojom vlastitom gravitacijom. Nakon toga se ustanovilo da urušavanje mora završiti eksplozijom supranove i neutronskom zvijezdom ili crnom rupom. Ta masa danas je poznata kao Chandresekharova granica.

Sir Arthur Eddington, Chandrin profesor i veliki autoritet za opću teoriju relativnosti, nije mogao prihvatiti činjenicu da se jedna zvijezda može stegnuti praktično u jednu točku. Čak je i Einstein objavio rad u kojem je uvjeravao da se zvijezda ne bi stegnula na nultu veličinu. Međutim, bili su u krivu. Kada je Chandrasekhar dobio 1983. Nobelovu nagradu za fiziku, bilo je to uglavnom zbog njegovog rada o ograničavajućoj masi ohlađenih zvijezda.
Chandra je dao goleme doprinose izučavanju opće teorije relativnosti i relativističke astrofizike, matematičkoj teoriji crnih rupa, teoriji prijenosa zračenja, te izučavanju zvijezdane dinamike i strukture zvijezda. U 90-ima Chandra se, kao prvi vrhunski znanstvenik, prihvatio čitanja i kritičkog komentara Newtonove Philosophiae Naturalis Principia Mathematica, zasigurno najbitnijeg pojedinačnog dijela u čitavoj povijesti fizike.
Punih 58 godina Chandrasekhar je djelovao na sveučilištu u Chicagu, sve do svoje smrti 21. kolovoza 1995.

[S. Chandrasekhar]

Photo courtesy University of Chicago

Chandrasekharova granica

Svaka zvijezda mora jednom u nuklearnim reakcijama u svome središtu potrošiti raspoložive nuklearne zalihe. Što je zvijezda masivnija to će se nestanak goriva prije dogoditi. To je stoga što masivnija zvijezda mora biti toplija kako bi svojim tlakom držala ravnotežu većoj vlastitoj gravitaciji koja je nastoji urušiti. Kada zvijezda ostane bez goriva, počinje se hladiti i stezati. O njenoj tadašnjoj masi ovisi i njena sudbina.
Ako je masa puno manja od Chandrasekharove granice (približno 1.4 mase Sunca) zvijezda će se stegnuti do veličine "bijelog patuljka", kada će se zbog dijelovanja Paulijevog načela isključenja kolaps zaustaviti. Ako ohlađena zvijezda ima masu od otprilike jedne do jedne i pol mase Sunca, ona će se stisnuti do polumjera reda veličine desetak kilometara, imajući pri tome gustoću od više milijardi tona po kubičnom centimetru! Takva zvijezda sastavljena je isključivo od protona i neutrona (elektroni su zbog zgusnutosti materije izbijeni), pa se zato naziva neutronska zvijezda. Treća mogućnost je da ohlađena zvijezda ima masu veću od Chandrasekharove granice i tada ništa ne može zaustaviti proces stezanja zvijezde u jednu točku - crnu rupu. Crne rupe toliko zakrivljuju prostorvrijeme svojom gravitacijom, da sa njih ništa ne može pobjeći, uključujući svijetlost.
[Eta Carinae]
Photo courtesy NASA
Vrlo masivna zvijezda Eta Carinae koja je blizu svoga kraja i izbacuje velike oblake plina. Za nekih 100.000 godina ova zvijezda postat će supranova.

Želite li znati više?

Na ovoj stranici pročitajte opširnu biografiju Chandre (Engl.). Na ovoj stranici je mnoštvo linkova vezanih uz njega (Engl.).

Ovdje pročitajte više o bijelim patuljcima, a ovdje možete naći odgovore na 208 pitanja o zvijezdama (sa slikama!) (Engl.).

Literatura: K. Pavlovski: Velikani naše epohe, S. Chandrasekhar, Hrvatski radio, 1994.; S. Hawking: Kratka povijest vremena, Izvori, 1996.

Home || Portreti velikana | Povijest svemira | Tamna tvar | Crne rupe | Pitanja | Sitemap

Send feedback to this page to: kkumer@phy.hr Last update: 2001-12-15