S fiziklane strane ...
Općenito, postoje nekoliko aspekata opasnosti od elektromagnetskog (EM) zračenja. Prvi je, naravno, intenzitet zračenja koji
odgovara broju fotona u jedinici vremena - intenzivnije zračenje u nekom vremenu će napraviti više štete od slabijeg zračenja.
Drugi aspekt jest frekvencija, ili što je isto, valna duljina EM zračenja. To zapravo odgovara energiji pojedinog
fotona - 'energetskiji' fotoni mogu načiniti veću štetu od onih manje energije. Ovdje valja upozoriti na činjenicu koja
nije očita: ono što može jedan foton neke energije, ne može deset fotona čija energija je deset puta manja. Npr.
iako foton od recimo 1 elektron-volt (eV) može razbiti neku molekulu na dva dijela, deset fotona energije 0.1 eV to neće moći.
Razlog tome leži u kvantnoj fizici ...
Frekvencija EM zračenja, reda 1 GHz (milijardu Hz) koju emitira mobitel spada u red tzv. neionizirajučih zračenja, što
znači da ono ne može dovesti do izbacivanja elektrona iz atoma ili molekule. Za tako nešto su potrebni fotoni
bitno viših energija tj. viših frekvencija. Još energetskiji fotoni su potrebni za eventualno razbijanje molekula.
To znači da u stanicama našeg tkiva neće doći do neuobičajenih kemijskih procesa, pa prema tome
neće doći niti do oštečenja stanice.
Jedino što EM zračenje frekvencije 1 GHz može uzrokovati jest grijanje okolnog tkiva. To je ujedno i jedina potencijalna
opasnost od EM zračenja koje proizvodi mobitel: povišenje temperature okolnog tkiva, uključujući i stanice u mozgu. Pri tome je
povišenje tempearture to veće šti je intenzitet, tj. snaga zračenja veća.
Naravno, povišenje temperature stanice, ako je dovoljno veliko, može dovesti do njenog oštećenja i/ili odumiranja.
S biološke strane ...
U zadnjih nekoliko godina su vršena intenzivna ispitivanja utjecaja EM zračenja karakterističnog za mobitele (frekvencije oko 1 GHz
i snage od nekoliko vata). S 'teorijske' strane gledano (vidi gornji pasus), zračenje zagrijava tkivo. Međutim,
snaga od nekoliko vata može tkivo (mozak, koža ...) zagrijati samo za nekoliko desetinki stupnja. I to samo ono koje je u
neposrednoj blizini antene mobitela, s obzirom da intenzitet pada s udaljenošću.
Dotično povišenje temperature bez problema kompenzira ili 'poništi' samo tkivo putem bržeg kolanja krvi kroz toplije
tkivo. To i nije čudno - dovoljno je sjetiti se da ljudsko tijelo može podnijeti relativno visoke temperature površine
tijela (sunce ljeti, itd.). To vodi na zaključak da s te strane ne bi trebalo biti opasnosti od mobitela.
Jedni gdje bi moglo biti problema su oči (!). Iako je bitno dalje od antene, leća u oku nije prožeta kapilarama
(ili žilama), pa se i ne može hladiti efikasno kao ostalo tkivo. Rezultat prevelike temperature leće u oku može biti njeno tamnjenje
što onda dovodi i do slabljenja vida. Ipak, ispitivanja su pokazala da snage koje današnji mobiteli zrače nisu
dovoljno jake za takav učinak.
Prema tome, moglo bi se reći da nema razloga da mobitel bude opasan po ljudsko zdravlje. Ipak, možda treba proći još neko
vrijeme prije nego se to potvrdi ... ili opovrgne.
Poznati su mi tekstovi u našim dnevnim novinama, u kojima se prenosi vijest da je netko istraživanje pokazalo
štetnost mobitela. Nakon otprilike mjesec dana novine su prenijele drugo istraživanje, koje tvrdi suprotno. Kome vjerovati ?
Nažalost, jedini način bi bio proučiti originalne znanstvene radove u kojima je opisano kako se došlo do pojedinog zaključka,
pod kojim uvjetima i pretpostavkama ...
Odgovorio:
mr.sc.M.Basletić, PMF
