• Pitanje: Molim vas da mi ka�ete koliko mobitel zra�i i da li je njegovo zra�enje �tetno za mozak? Da li on �teti i ostalim dijelovima tijela? (Leonard iz Zagreba, jbond@net.hr)

  • S fiziklane strane ... Op�enito, postoje nekoliko aspekata opasnosti od elektromagnetskog (EM) zra�enja. Prvi je, naravno, intenzitet zra�enja koji odgovara broju fotona u jedinici vremena - intenzivnije zra�enje u nekom vremenu �e napraviti vi�e �tete od slabijeg zra�enja.
    Drugi aspekt jest frekvencija, ili �to je isto, valna duljina EM zra�enja. To zapravo odgovara energiji pojedinog fotona - 'energetskiji' fotoni mogu na�initi ve�u �tetu od onih manje energije. Ovdje valja upozoriti na �injenicu koja nije o�ita: ono �to mo�e jedan foton neke energije, ne mo�e deset fotona �ija energija je deset puta manja. Npr. iako foton od recimo 1 elektron-volt (eV) mo�e razbiti neku molekulu na dva dijela, deset fotona energije 0.1 eV to ne�e mo�i. Razlog tome le�i u kvantnoj fizici ...

    Frekvencija EM zra�enja, reda 1 GHz (milijardu Hz) koju emitira mobitel spada u red tzv. neioniziraju�ih zra�enja, �to zna�i da ono ne mo�e dovesti do izbacivanja elektrona iz atoma ili molekule. Za tako ne�to su potrebni fotoni bitno vi�ih energija tj. vi�ih frekvencija. Jo� energetskiji fotoni su potrebni za eventualno razbijanje molekula.
    To zna�i da u stanicama na�eg tkiva ne�e do�i do neuobi�ajenih kemijskih procesa, pa prema tome ne�e do�i niti do o�te�enja stanice.

    Jedino �to EM zra�enje frekvencije 1 GHz mo�e uzrokovati jest grijanje okolnog tkiva. To je ujedno i jedina potencijalna opasnost od EM zra�enja koje proizvodi mobitel: povi�enje temperature okolnog tkiva, uklju�uju�i i stanice u mozgu. Pri tome je povi�enje tempearture to ve�e �ti je intenzitet, tj. snaga zra�enja ve�a.
    Naravno, povi�enje temperature stanice, ako je dovoljno veliko, mo�e dovesti do njenog o�te�enja i/ili odumiranja.

    S biolo�ke strane ... U zadnjih nekoliko godina su vr�ena intenzivna ispitivanja utjecaja EM zra�enja karakteristi�nog za mobitele (frekvencije oko 1 GHz i snage od nekoliko vata). S 'teorijske' strane gledano (vidi gornji pasus), zra�enje zagrijava tkivo. Me�utim, snaga od nekoliko vata mo�e tkivo (mozak, ko�a ...) zagrijati samo za nekoliko desetinki stupnja. I to samo ono koje je u neposrednoj blizini antene mobitela, s obzirom da intenzitet pada s udaljeno��u.
    Doti�no povi�enje temperature bez problema kompenzira ili 'poni�ti' samo tkivo putem br�eg kolanja krvi kroz toplije tkivo. To i nije �udno - dovoljno je sjetiti se da ljudsko tijelo mo�e podnijeti relativno visoke temperature povr�ine tijela (sunce ljeti, itd.). To vodi na zaklju�ak da s te strane ne bi trebalo biti opasnosti od mobitela.

    Jedni gdje bi moglo biti problema su o�i (!). Iako je bitno dalje od antene, le�a u oku nije pro�eta kapilarama (ili �ilama), pa se i ne mo�e hladiti efikasno kao ostalo tkivo. Rezultat prevelike temperature le�e u oku mo�e biti njeno tamnjenje �to onda dovodi i do slabljenja vida. Ipak, ispitivanja su pokazala da snage koje dana�nji mobiteli zra�e nisu dovoljno jake za takav u�inak.

    Prema tome, moglo bi se re�i da nema razloga da mobitel bude opasan po ljudsko zdravlje. Ipak, mo�da treba pro�i jo� neko vrijeme prije nego se to potvrdi ... ili opovrgne.

    Poznati su mi tekstovi u na�im dnevnim novinama, u kojima se prenosi vijest da je netko istra�ivanje pokazalo �tetnost mobitela. Nakon otprilike mjesec dana novine su prenijele drugo istra�ivanje, koje tvrdi suprotno. Kome vjerovati ?
    Na�alost, jedini na�in bi bio prou�iti originalne znanstvene radove u kojima je opisano kako se do�lo do pojedinog zaklju�ka, pod kojim uvjetima i pretpostavkama ...

    Odgovorio:
    mr.sc.M.Basleti�, PMF