Zato što se klasičnim zakonima, za koje se u to doba znalo, nisu mogle objasniti brojne stvari. Posebno se
tu misli na stabilnost atoma, zračenje crnog tijela, fotoelektrični
efekt ... Općenito, fizika se, a i ne samo ona, stalno razvija novim teorijama koje uspjeva konzistentno objasniti sve više i
više opaženih pojava.
Gore postavljeno pitanje, na neki način, implicira da su se jednog dana klasični fizičari sjeli za stol i rekli: Eh, dosta
je bilo ove klasične fizike, 'ajmo smislit nešto novo. I nek se to zove 'kvantna fizika'.
U realnosti se to odvija na drugi način. Uzmimo za primjer Planckovo objašnjenje zračenja crnog tijela, za koje se uzima da
predstavlja početak kvantne
mehanike. Planck je, strogo gledano, u postojeću klasičnu teoriju 'samo' stavio jednu malu, čudnu, i ničim opravdanu,
pretpostavku o
diskretnosti elektromagnetskog spektra. Par godina kasnije, Einsten je, pri objašnjavanju fotoelektričnog efekta, upotrijebio
također klasičnu fiziku, začinjenu - i opet - jednom čudnom, ničim opravdanom, pretpostavkom da se svjetlost sastoji od
malih kuglica, a ne (svjetlosnih) valova. Nakon toga, Bohr pomoću ideje da su elektroni valovi a ne kuglice, uspjeva objasniti
postojanje vodikovog atoma. DeBroglie je
ujedinio Einstenove i Bohrove ideje u jednu: svi su objekti istovremeno i valovi i čestice.
Sve opisane ideje međutim još uvijek nisu ono što se danas smatra pod pojmom kvantna mehanika. Tek su radovi
Schroedingera i Heisenberga 1926. i 1927.g. postavili kvantnu mehaniku na 'čvrste noge', tj. uobličili konzistentnu teoriju u
kojoj se na
smislen način mogu predviđati i proračunavati razni procesi. Na neki način, Planck je 'načeo' kvantnu mehaniku. Do 1926.g. su je
Einstein, Borh, DeBroglie (nisu oni jedini; ima još fizičara koji su doprinjeli nastanku kvantne fizike u tom periodu) dodatno
'pripremili za potpuno razotkrivanje'. I konačno su je A.Schroedinger i W.Heisenberg do kraja razotkrili i udarili temelje.
Odgovorio:
M.Basletić, PMF
