• Molim vas nešto o Bohrovom modelu. (Danijel iz Rijeke, danijel_13@yahoo.com)

  • Bohrov model (1913. g.) je bio jedan od pokušaja objašnjavanja eksperimentalno opaženih pojava poput diskretnih prijelaza u spektrima zračenja atoma, te samo postojanje atoma (vidi npr. odgovor).

    Bohrov model se očituje u slijedećim postulatima:

    1. Elektron u atomu se giba po kružnim orbitama pod utjecajem Coulombove sile koja potjeće od međudjelovanja pozitivno nabijene jezgre i negativno nabijenog elektrona.
    2. Elektron se giba po onim kružnim orbitama za koje je kutna količina gibanja L = r x p jednaka

      L = n h

      gdje je n cijeli broj (1, 2, ...), a h je tzv. 'h-precrtano', Planckova konstanta podijeljena s 2p, h = 1.05456x10-34 Js. Te orbite se zovu stacionarne orbite. (Klasično: u klasičnoj fizici ne postoji ograničenje na vrijednost kutne količine gibanja.)
    3. Elektron u stacionarnoj orbiti ne zrači energiju. (Klasično: u klasičnoj fizici/elektrodinamici svaka akceleracija nabijene čestice rezultira zračenjem - dakle gubitkom energije te čestice. To znači da bi elektron koji se giba po kružnici trebao konstantno zračiti elektromagnetsko zračenje, gubiti energiju, i polako se približavat jezgri.)
    4. Elektron može zračiti energiju samo onda kada prelazi iz jedne stacionarne orbite u drugu, te je u tom slučaju frekvencija zračenja w proporcionalna razlici energija početne i krajnje stacionarne orbite:

      EP - EK = h w

      Prelazi iz jedne u drugu stacionarnu orbitu su trenutni. (Klasično: čestica neke mase ne bi trebala imati valna svojstva poput frekvencije; klasična mehanika, uz specijalnu teoriju relativnosti, ne dopušta trenutne procese.)

    Iz tih postulata, Bohr je s elementarnom matematikom (vidi npr. The Bohr Model) mogao objasniti egzistenciju atoma, te reproducirati veličinu atoma vodika i njegova energetska stanja, u potpunom slaganju s tada postojećim eksperimentima. Također, postulati su bili primjenjivi i na ionizirane atome helija.
    Međutim, ta je teorija u isto vrijeme bila i vrlo ograničena, jer se pomoću nje nije moglo određivati svojstva u električnom i/ili magnetskom polju, nije se moglo proučavati višeelektronske atome ... itd.
    Danas se te pojave opisuju u okviru kvantne mehanike koja je uspjela do najsitnijih detalja objasniti sva opažanja.

    Odgovorio:
    mr.sc.M.Basletić, PMF