Sudari kuglica (ra甁渀愀氀渀椀 戀椀氀樀愀爀⤀☀渀戀猀瀀㬀㰀⼀䘀伀一吀㸀㰀⼀䘀伀一吀㸀㰀⼀䈀㸀㰀⼀䰀䤀㸀਀㰀瀀㸀਀਀਀㰀䘀伀一吀 昀愀挀攀㴀∀愀爀椀愀氀∀ 猀椀稀攀㴀㈀㸀਀倀爀漀戀氀攀洀 猀甀搀愀爀愀 ⠀琀樀⸀ 猀爀愀稀愀⤀ 樀攀 瘀爀氀漀 瘀愀縀愁渀 甀 渀愀愀攁洀 猀瘀攀洀椀爀甀⸀ 匀甀搀愀爀愀樀甀 猀攀 攀氀攀洀攀渀琀愀爀渀攀 ਀Āestice (npr. elektroni, protoni i neutroni), zvjezde, galaksije, lopte, kugle, automobili i ljudi. Problem sudara u fizici se rješava primjenom zakona o甁瘀愀渀樀愀 椀洀瀀甀氀猀愀 ⠀欀漀氀椀Āine gibanja) i energije. Sudari mogu biti elasti渁椀 椀 ਀渀攀攀氀愀猀琀椀Āni; mogu biti po pravcu tj. jednodimenzionalni, u ravnini tj. dvodimenzionalni, ili u prostoru tj. trodimenzionalni. Ivan Voras (IV razred, 1999/2000, gimnazija "Matija Mesić", Slavonski Brod) je koristio programski jezik Java i napisao program za simulaciju jednodimenzionalnog sudara tvrdih kuglica. U tom zadatku kuglice su jednake, imaju masu m i dijametar d. Gibaju se na putu dužine L, tako da je Nd manje od L, gdje je N broj kuglica. Izmedju kuglica dolazi do elasti渁椀栀 猀甀搀愀爀愀 瀀爀椀 欀漀樀椀洀愀 渀攀洀愀 瀀爀攀琀瘀漀爀戀攀 欀椀渀攀琀椀Āke energije u toplinu. Svaka kuglica se može sudariti samo sa svojim prvim susjedima (sa lijeve i desne strane). Kuglice su tvrde, tj. ne mogu se preklapati. Kuglice se gibaju od sudara do sudara, tj. brzine kuglica se mijenjaju samo pri sudaru. Ivan je koristio kao rubni uvjet odbijanje kuglica od zida. (U znanstvenim primjenama se naj攁愀܁攁 欀漀爀椀猀琀攀 瀀攀爀椀漀搀椀Āni rubni uvjeti.) Za model tvrdih kugli ("hard spheres") mogu se definirati temperatura, promjena temperature, faze i fazni prijelazi. Takav model je fizikalni sustav za koji je (1957. godine) uradjena prva molekularno-dinami欁愀 猀椀洀甀氀愀挀椀樀愀⸀  ਀㰀愀 栀爀攀昀㴀∀洀愀氀椀开洀挀⸀栀琀洀氀∀㸀਀䴀漀渀琀攀 䌀愀爀氀漀 㰀⼀愀㸀 ਀椀 㰀愀 栀爀攀昀㴀∀洀愀氀愀开洀搀⸀栀琀洀氀∀㸀਀洀漀氀攀欀甀氀愀爀渀漀ⴀ搀椀渀愀洀椀Āke simulacije za model tvrdih kugli i danas se koriste za formuliranje i provjeru zakona statisti欁攀 昀椀稀椀欀攀 椀 昀椀稀椀欀攀 Āvrstog stanja.