| |
1982 godine Philips u suradnji sa Sony-em je uveo na tržište prvi
digitalni nosač zvuka - kompakt disk, mnogo poznatiji po skraćenici CD (compact disc).Pored toga
sto je CD digitalni nosač zvuka (ili bolje rečeno, digitalni nosač informacije) on je ujedno
i optički disk. To između ostalog znači i da
ne postoji fizički kontakt između CD-a i čitača, tako da se kvaliteta reprodukcije
ne mjenja s brojem reprodukcija. Za prave ljubitelje dobre muzike to je značilo da mogu
svirati svoju omiljenu ploču u nedogled, bez strepnje da će se pojaviti omrznuti šum koji
je bio uobičajena pojava i kod najkvalitetnijih vinilskh ploča.
Zahvaljujući činjenici da je zvuk zapisan digitalnom tehnologijom,
CD dobiva novi kvalitet s razvojem "računalskih" procesora koji su postali toliko moćni
da su bez većih problema mogli raditi s, nekada gigantskim, audio dokumentima. Upravo
je činjenica da je zvuk na CD-u zapisan u binarnom kodu omogućio integraciju zvuka
u računalsku tehnologiju što je dalo novi moment informatičkoj revoluciji čiji se krajnji
dometi još ne mogu naslutiti. Iako je ovaj članak posvećen audio CD-u
on to nije mogao ostati u cijelosti. Činjenica je da digitalizacija briše oštre granice između
informacije općenito te zvuka ili slike kao i medija na kojima su oni pohranjeni
Nove tehnologije
poznaju samo pojam digitalni nosač informacija.
No, bez obzira sto je ova WWW stranica posvećena je prije svega tehnologiji audio CD-a ona će
zasigurno pomoći i onima koji žele znati nešto više o mikro svijetu CD-ROM (CD-Read
Only Memory), CD-ROM-XA (CD-Read Only Memory eXtended Architecture), CD-i (CD interactive),
Foto-CD-a ili Video Disc.
A sada samo nekoliko riječi o sadržaju ove stranice.
CD tehnologija je kombinacija nekoliko tehnologija (digitalne tehnologije, laserske tehnologije
opto-elektronike, tehnologije tankih filmova itd.). Zato je sadržaj ove
stranice podjeljen u nekoliko poglavlja tako da djelomično prate te tehnološki različite
aspekte reprodukcije zvuka s CD-a. Iako HTML stranice pružaju mogućnost pregledavanja
njenog sadržaja proizvoljnim redoslijedom,
poglavlja na ovoj stranici su označenih brojevima od 1 do 6, sugerirajući optimalan redosolijed čitanja
onom tko po prvi puta posjećuje ovu stranicu.
Riječ, dvije o samom sadržaju.
U poglavlju MALO POVJESTI dan je vrlo kratak uvod u povjest nosača zvuka
s naglaskom na same počeke razvoja audio tehnologije - Edisonov fonogaraf.
Poglavlje DIGITALNI SVIJET daje osnovne informacije za razumjevanje digitalne
tehnologije i binarog zapisa. U poglavlju STRUKTURA CD-a mogu se naći najbitniji
podaci o mikrostrukturi CD-a i načinu na koji je binarna informacija zapisana na CD.
SVE BOJE CD-a je poglavlje u kojem je opisano kako pomoću efekta difrakcije
svjetla na CD-u možemo odrediti jedan od važnih parametara mikrostrukture CD-a, razmak
između binarnih nizova.
KAKO DO ZVUKA je poglavlje u kojem je opisan fizikalni proces koji omogućava čitanje
binarne informacije, dekodiranje binarnog zapisa. Poglavlje BUDUĆNOST SE ZOVE DVD je naknadno dodano poglavlje iz osjećaja obaveze
prema svima onima koji su bili u zabludi, kao i autor ovog članka, da je CD tehnologija
bliske prošlosti i daleke budućnosti. Vjerojatno je sudbina svih članaka o modernim tehnologijama
da postanu zastarjeli onog trenutka kad su napisani.
Kao opravdanje može poslužiti jedino davno izrečena i uvjek aktuelna
misao Petra Preradovića "Od svih stvari na tom svijetu, samo stalna mijena jest".
Bitna karakteristika HTML dokumenata je ineraktivna veza između djelova teksta i drugih
HTML dokumenata. Ovdje je primjenjen relativno konzervativan pristup gdje su
adrese za interesantne WWW stranica uvijek dane na kraju poglavlja, u odjeljku PUTOKAZI,
a ne u samom tekstu kako je to uobičajeno.
I na kraju, poziv svima koji imaju komentare, prijedloge ili pitanja:
javite se na adresu pervan@ifs.hr.
Petar Pervan
|