I.3. Magnetsko polje Zemlje

 

Zemlja možemo smatrati trajnim  magnetom. Uzrok Zemljinog magnetizma nije poznat sa sigurnošću. Silnice njenog polja orijentiraju naš kompas u smjeru sjever-jug. Važno je napomenuti da se geografski i magnetski polovi ne poklapaju; magnetski polovi su mijenjali položaj više puta u povijesti naše planete. Trenutno je otklon magnetskih polova od geografskih oko 15 stupnjeva. Magnetsko polje Zemlje iznosi oko 2 x 10-5 T na našoj geografskoj širini.

 

           

 

 

 

Magnetsko polje Zemlje od životne je važnosti, jer štiti život na Zemlji od čestica (iona) visoke energije koje dolaze iz Svemira. Najveći dio tih nabijenih čestica dolazi sa Sunca, nakon burnih eksplozija (protuberanci) u obliku sunčevog vjetra. Plazma[1] iz svemira (točnije, od Sunca) ulazi u Zemljino magnetsko polje, gdje se  naboji  zbog djelovanja Lorentzove sile kreću po spirali prema polovima. Kad se te čestice približe magnetskom polu, ulaze u  atmosferu  Zemlje gdje se sudaraju sa drugim česticama, u sudarima ih pobude, te čestice pri povratku u niže energetsko stanje emitiraju svjetlost. Tako nastaje aurora borealis.

 

 

 

 

 

 

 

 



[1] Plazma je izraz za ionizirane plinove; može nastati samo pri jako visokim temperaturama (npr. na zvijezdi), a sastoji se od pozitivnih iona nekih plinova i slobodnih elektrona koje su ti atomi ispustili.